Scan date : 18/05/2024 11:36
DayHourType Event Name LangEvent nameShort EventExtended LangExtended Event
19/0500h06>01h05 (0x00) ?srpU moruUzbudljivi dokumentarni film "U moru", prati tri ¾ene iz razlièitih dru¹tvenih i kulturnih sredina, meðu kojima su èetvorostruka irska ¹ampionka u surfovanju, Iski Briton, i dve iranske.srpUzbudljivi dokumentarni film "U moru", prati tri ¾ene iz razlièitih dru¹tvenih i kulturnih sredina, meðu kojima su èetvorostruka irska ¹ampionka u surfovanju, Iski Briton, i dve iranske sportistkinje, Mona Serad¾i i ©alu Jasini. One odluèuju da predstave surf kulturu i sport du¾ iranske obale Indijskog okeana i kreæu na hrabro putovanje koje æe izazivati ustaljene norme i poku¹ati da osna¾i ¾ene kroz ovaj uzbudljiv sport. Monta¾u ovog filma potpisuje poznati reditelj Bahman Kiarostami, sin legendarnog iranskog reditelja Abasa Kiarostamija.
19/0501h05>01h40 (0x00) ?srpVremenska kapsulaMaja 1903. godine u Srbiji dogodio se surovi prevrat, kada je sa vlasti zbaèena dinastija Obrenoviæ. Izbor Petra Karaðorðeviæa za kralja potvrdila je Narodna skup¹tina 15.srpMaja 1903. godine u Srbiji dogodio se surovi prevrat, kada je sa vlasti zbaèena dinastija Obrenoviæ. Izbor Petra Karaðorðeviæa za kralja potvrdila je Narodna skup¹tina 15. juna: "®elim da budem pravi ustavni kralj Srbije", rekao je Petar Prvi tokom polaganja zakletve. Èin krunisanja i miropomazanja morao je da saèeka 1904. godinu. Razloge za¹to se na krunisanje toliko èekalo, obja¹njava Neboj¹a Damnjanoviæ, kustos savetnik u Istorijskom muzeju Srbije: "Krunisanju je prethodio surovi dinastièki prevrat godinu dana ranije, koji je bio izuzetno kompromitujuæi za na¹ narod i na¹u kulturu." Krunisanje je obavljeno 21. septembra 1904, u Sabornoj crkvi u Beogradu. Tokom same ceremonije krunisanja, kralj Petar je pro¹ao kroz Beograd, putem od Dvora do Saborne crkve, u pratnji sinova i svite. Pred crkvom su ga doèekali arhijereji i sve¹tenstvo, koji su ga potom odveli do prestola. Zanimljiva je èinjenica da je ovo bilo prvo i jedino krunisanje u modernoj Srbiji.
19/0501h40>02h10 (0x00) ?srpDo detaljaPovod za razgovor sa knji¾evnikom Vuletom Ðuriæem je zbirka njegovih dokumentarnih pripovesti Heroji i gubitnici.srpPovod za razgovor sa knji¾evnikom Vuletom Ðuriæem je zbirka njegovih dokumentarnih pripovesti Heroji i gubitnici. ®uriæ je objavio romane: Blagi dani zatim proðu, Tigrero, Mrtve brave, Narodnjakova smrt, Nedelja pacova, Srpska trilogija, Republika Æopiæ, Roman bez ormana, Pomor i strah? Knjige prièa: Umri mu¹ki, Dvije godine hladnoæe, U krevetu s Madonom, Valceri i sno¹aji, Katenaèo, Forenzika Itake... Autor je ¹est radio - drama i scenarija za igrane filmove Slepi putnik na brodu ludaka i Proleæe na poslednjem jezeru. Dobitnik je stipendije Borislav Pekiæ, Andriæeve i Vitalove nagrade, nagrada Stevan Sremac, Danko Popoviæ, Koèiæevo pero? Prevodi sa italijanskog i sa engleskog jezika. U emisiji Vule ®uriæ govori o tome kako bira umetnike i druge istorijske liènosti o kojima æe pisati i odgovara na pitanje da li je potrebno ispraviti poneku nepravdu u biografijama velikih ljudi. U razgovoru o njegovoj prozi uèestvuje i kritièar dr Vladan Bajèeta.
19/0508h07>08h55 (0x00) ?srpTokio kao feniks: Uspon.Tokio je najveæi i najgu¹æe naseljeni megalopolis na svetu. Stoji kao simbol na¹e futuristièke visokotehnolo¹ke civilizacije.srpTokio je najveæi i najgu¹æe naseljeni megalopolis na svetu. Stoji kao simbol na¹e futuristièke visokotehnolo¹ke civilizacije. Pre vi¹e od 150 godina, pre nego ¹to se otvorio i prihvatio zapadnu kulturu bez gubitka sopstvenog identiteta, Tokio je jo¹ uvek bio Edo, tradicionalni azijski grad kojim su vladale feudalne sile samuraja. Dva puta je grad do¾iveo potpuno uni¹tenje. Svaki put, poput mitskog feniksa, grad se spektakularno uzdizao iz pepela. Otkrijte prièu u dve epizode o ovoj metarmofozi preko nikad viðenih restauriranih i kolorizovanih arhivskih snimaka naèinjenih u Tokiju od 1905. pa nadalje. Ovaj film otkriva izuzetnu izdr¾ljivost japanskog naroda.
19/0508h55>09h08 (0x00) ?srpÈovek i kamenU Vojvodini nema kamena? Ne, niste u pravu, ima gline a ona je kamen. Pripadaju sitnozrnim klastiènim sedimentnim stenama koje nastaju, talo¾e se u mirnoj vodenoj sredini.srpU Vojvodini nema kamena? Ne, niste u pravu, ima gline a ona je kamen. Pripadaju sitnozrnim klastiènim sedimentnim stenama koje nastaju, talo¾e se u mirnoj vodenoj sredini. One su sirovina za proizvodnju cigle i crepa sa kojima se grade i pokrivaju kuæe. Evo nas u fabrici gde se proizvodi crep. Sirovina je glina koja se bagerima kopa i trakama ili kamionima doprema do deponije odakle se priprema za pravljenje crepa. Proces je slo¾en, zahtevan uz primenu velikog broja ma¹ina, meðu njima i robota. Poèinje se sa odle¾avanjem gline, odstranjivanjem neèistoæa, homogenizacijom i odgovarajuæom vla¾no¹æu. Prvo se od gline oblikuje crep koji se peèe, presvlaèi sa slojem koji ga ¹titi od razaranja, na kraju pakuje i isporuèuje.
19/0509h08>09h35 (0x00) ?srpOmladinska ¹tampa u.Na koji naèin omladinska ¹tampa svedoèi o dru¹tvenim de¹avanjima osamdesetih godina na prostoru biv¹e Jugoslavije?srpNa koji naèin omladinska ¹tampa svedoèi o dru¹tvenim de¹avanjima osamdesetih godina na prostoru biv¹e Jugoslavije? Da li je ba¹ sve bilo dozvoljeno reæi ili se prelazak granice "dobrog socijalistièkog ukusa" ka¾njavao? ©ta se smatralo prekoraèenjem okvira omladinskih tema? Koje naslovne strane su provocirale vlasti? ©ta se pisalo u Beogradu, a ¹ta u Ljubljani, i ko je ni¹kom listu "Grafit" dodelio epitet "ju¾nosrbijanska Mladina"? Konaèno, da li se u tekstovima omladinske ¹tampe mogla naslutiti sudbina dr¾ave pred raspadom? "Student", "Mladina", "Grafit" i "NON" u fokusu su treæe emisije o omladinskoj ¹tampi u SFRJ.
19/0509h35>10h30 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
19/0510h30>11h05 (0x00) ?srpNarodno pozori¹te u 10 èinovaKako baletski igraèi donose odluku da svoju karijeru zavr¹e? Kada je pravo vreme da se baletske patike "okaèe o klin"? Na ova i druga pitanja o odnosu baletskih umetnika prema okonèanju karijere,.srpKako baletski igraèi donose odluku da svoju karijeru zavr¹e? Kada je pravo vreme da se baletske patike okaèe o klin? Na ova i druga pitanja o odnosu baletskih umetnika prema okonèanju karijere, Narator æe se potruditi da pronaðe odgovor u razgovoru sa relevantnim imenima na¹e baletske scene. Istovremeno, Narator æe se upustiti i u istra¾ivanje fenomena jednog od najdugoveènijih i najvoljenijih baleta, Labudovog jezera Petra Iljièa Èajkovskog. Dok prati pripreme prvakinje baleta Ane Pavloviæ, Narator æe svojim sagovornicima postaviti pitanje za¹to svaka balerina sanja da odigra uloge Odete i Odilije, i zbog èega je Labudovo jezero ostao sinonim za beli balet?
19/0511h05>11h40 (0x00) ?srpNi¹vil 2018Domaæi ljubitelji d¾eza svake godine u¾ivaju na festivalu "Ni¹vil"u nastupima nekih od najveæih svetskih muzièara .srpDomaæi ljubitelji d¾eza svake godine u¾ivaju na festivalu "Ni¹vil"u nastupima nekih od najveæih svetskih muzièara .
19/0511h40>12h30 (0x00) ?srpPored mene - mjuziklMjuzikl je sme¹ten u vreme pred letnji raspust, ¹est meseci pre filma "Pored mene".srpMjuzikl je sme¹ten u vreme pred letnji raspust, ¹est meseci pre filma "Pored mene". Nezreliji i mlaði nego u filmu, junaci mjuzikla svojim postupcima dovode druge u neprijatne situacije, a nekad ih i povrede. A onda, kao i u filmu neki od njih to razumeju, i izvuku lekciju iz svega ¹to se desilo, nauèe vrednost izvinjenja i pra¹tanja, a neki ne.
19/0512h30>13h30 (0x00) ?srpVolim klasikuU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri.srpU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri. Voditelji emisije su Silvana Grujiæ i Aleksandar Pekoviæ.
19/0513h30>14h20 (0x00) ?srpSeæanje na Miru TrailoviæKraljica teatra Mira Trailoviæ ostavila je neizbrisiv trag u pozori¹nom ¾ivotu Beograda.srpKraljica teatra Mira Trailoviæ ostavila je neizbrisiv trag u pozori¹nom ¾ivotu Beograda. Sa Rado¹em Novakoviæem osnovala je Atelje 212, potom i Bitef - (Beogradski internacionalni teatarski festival), èiji je umetnièki direktor bila od 1967, pa sve do smrti.
19/0514h20>15h05 (0x00) ?srpSeæanje na Miru TrailoviæKraljica teatra Mira Trailoviæ ostavila je neizbrisiv trag u pozori¹nom ¾ivotu Beograda.srpKraljica teatra Mira Trailoviæ ostavila je neizbrisiv trag u pozori¹nom ¾ivotu Beograda. U znak seæanja na nju, Atelje 212, èiji je bila dugogodi¹nji direktor i jedna od saradnica osnivaèa tog pozori¹ta Rado¹a Novakoviæa, obele¾ava dvadeset godina od njene smrti. Tome se prikljuèuje i RTS dvema emisijama autora Milana ©arca, pod nazivom Seæanje na Miru Trailoviæ.
19/0515h05>16h01 (0x00) ?srpMel Gibson: Ludilo i strastKarakter Mela Gibsona uèinio ga je ne samo holivudskom superzvezdom, veæ i slo¾enim, nedokuèivim biæem.srpKarakter Mela Gibsona uèinio ga je ne samo holivudskom superzvezdom, veæ i slo¾enim, nedokuèivim biæem. Uspon, pad i vaskrsnuæe Gibsona èine jednim od najuspe¹nijih, ali i najkontroverznijih filmskih stvaralaca. Od Pobesnelog Maksa do Stradanja Isusovog, od Smrtonosnog oru¾ja do Hrabrog srca, Mel Gibson je iskusio ¹ta znaèi do¾iveti sunovrat od heroja do odbaèenog i zabranjenog èoveka.
19/0516h01>16h55 (0x00) ?srpU moruUzbudljivi dokumentarni film "U moru", prati tri ¾ene iz razlièitih dru¹tvenih i kulturnih sredina, meðu kojima su èetvorostruka irska ¹ampionka u surfovanju, Iski Briton, i dve iranske.srpUzbudljivi dokumentarni film "U moru", prati tri ¾ene iz razlièitih dru¹tvenih i kulturnih sredina, meðu kojima su èetvorostruka irska ¹ampionka u surfovanju, Iski Briton, i dve iranske sportistkinje, Mona Serad¾i i ©alu Jasini. One odluèuju da predstave surf kulturu i sport du¾ iranske obale Indijskog okeana i kreæu na hrabro putovanje koje æe izazivati ustaljene norme i poku¹ati da osna¾i ¾ene kroz ovaj uzbudljiv sport. Monta¾u ovog filma potpisuje poznati reditelj Bahman Kiarostami, sin legendarnog iranskog reditelja Abasa Kiarostamija.
19/0516h55>17h35 (0x00) ?srpVremenska kapsulaMaja 1903. godine u Srbiji dogodio se surovi prevrat, kada je sa vlasti zbaèena dinastija Obrenoviæ. Izbor Petra Karaðorðeviæa za kralja potvrdila je Narodna skup¹tina 15.srpMaja 1903. godine u Srbiji dogodio se surovi prevrat, kada je sa vlasti zbaèena dinastija Obrenoviæ. Izbor Petra Karaðorðeviæa za kralja potvrdila je Narodna skup¹tina 15. juna: "®elim da budem pravi ustavni kralj Srbije", rekao je Petar Prvi tokom polaganja zakletve. Èin krunisanja i miropomazanja morao je da saèeka 1904. godinu. Razloge za¹to se na krunisanje toliko èekalo, obja¹njava Neboj¹a Damnjanoviæ, kustos savetnik u Istorijskom muzeju Srbije: "Krunisanju je prethodio surovi dinastièki prevrat godinu dana ranije, koji je bio izuzetno kompromitujuæi za na¹ narod i na¹u kulturu." Krunisanje je obavljeno 21. septembra 1904, u Sabornoj crkvi u Beogradu. Tokom same ceremonije krunisanja, kralj Petar je pro¹ao kroz Beograd, putem od Dvora do Saborne crkve, u pratnji sinova i svite. Pred crkvom su ga doèekali arhijereji i sve¹tenstvo, koji su ga potom odveli do prestola. Zanimljiva je èinjenica da je ovo bilo prvo i jedino krunisanje u modernoj Srbiji.
19/0517h35>18h10 (0x00) ?srpDo detaljaPovod za razgovor sa knji¾evnikom Vuletom Ðuriæem je zbirka njegovih dokumentarnih pripovesti Heroji i gubitnici.srpPovod za razgovor sa knji¾evnikom Vuletom Ðuriæem je zbirka njegovih dokumentarnih pripovesti Heroji i gubitnici. ®uriæ je objavio romane: Blagi dani zatim proðu, Tigrero, Mrtve brave, Narodnjakova smrt, Nedelja pacova, Srpska trilogija, Republika Æopiæ, Roman bez ormana, Pomor i strah? Knjige prièa: Umri mu¹ki, Dvije godine hladnoæe, U krevetu s Madonom, Valceri i sno¹aji, Katenaèo, Forenzika Itake... Autor je ¹est radio - drama i scenarija za igrane filmove Slepi putnik na brodu ludaka i Proleæe na poslednjem jezeru. Dobitnik je stipendije Borislav Pekiæ, Andriæeve i Vitalove nagrade, nagrada Stevan Sremac, Danko Popoviæ, Koèiæevo pero? Prevodi sa italijanskog i sa engleskog jezika. U emisiji Vule ®uriæ govori o tome kako bira umetnike i druge istorijske liènosti o kojima æe pisati i odgovara na pitanje da li je potrebno ispraviti poneku nepravdu u biografijama velikih ljudi. U razgovoru o njegovoj prozi uèestvuje i kritièar dr Vladan Bajèeta.
19/0518h10>18h35 (0x00) ?srpEmod¾i nacijaOni opsedaju sve na¹e ekrane, ali niko nikada ne razmi¹lja o tome kako nastaju. Oni znaju sve o na¹im emocijama, ali mi ne znamo mnogo o njima.srpOni opsedaju sve na¹e ekrane, ali niko nikada ne razmi¹lja o tome kako nastaju. Oni znaju sve o na¹im emocijama, ali mi ne znamo mnogo o njima. Mislimo da su naivni, bezopasni, ali ako zagrebemo ispod njihove ¾uto obojene glazure, emod¾i propagiraju svet mnogo slo¾eniji nego ¹to izgleda.
19/0518h35>19h30 (0x00) ?srpÈuvari velikog koralnog.Prva epizoda prati mlade nara¹taje kornjaèa sa siæu¹nog ostrva Rejn i njihovu muènu borbu za pre¾ivljavanjem.srpTokom tri epizode serijala Èuvari velikog koralnog grebena, pratimo trag nekoliko internacionalnih misija koje ma¹tovitim dostignuæima poku¹avaju da saèuvaju Veliki koralni greben i njegovih 9 000 endemskih vrsta od uni¹tenja.
19/0519h30>20h05 (0x00) ?srpDnevnik 2 na znakovnom jezikuPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.srpPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.
19/0520h05>21h10 (0x00) ?srpIgra kao slobodaOne se zovu Silvi, Sofija, Ani, Malika, Lital? Nikada se nisu bavile umetnièkom igrom, one su zatvorenice Marseljskog zatvora Bomet na odr¾avanju dugoroènih kazni.srpOne se zovu Silvi, Sofija, Ani, Malika, Lital? Nikada se nisu bavile umetnièkom igrom, one su zatvorenice Marseljskog zatvora Bomet na odr¾avanju dugoroènih kazni. Èetiri meseca, dva puta nedeljno, polaznice su plesne radionice èuvenog koreografa An¾elena Prel¾oka¾a. Dokumentarni film Igra kao sloboda direktno i iskreno pristupa zatvorskom svetu i razotkriva tabue ¾ivota iza re¹etaka. Prel¾oka¾ kao iskusni koreograf odabira da bolno, uznemirujuæe i odva¾no osmisli i kreira sasvim novu i drugaèiju koreografiju i pripremi ¾ene koje su slomljene, sputane i marginalizovane za neverovatan poduhvat uèe¹æa na Internacionalnom festivalu igre u Monpeljeu.
19/0521h10>21h40 (0x00) ?srpUtvrðeni gradoviRTS 3 emituje serijal Utvrðeni gradovi, stvaran u vreme kada je ©kolski program vodio Èedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.srpRTS 3 emituje serijal Utvrðeni gradovi, stvaran u vreme kada je ©kolski program vodio Èedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.
19/0521h40>22h35 (0x00) ?srpDrug MarkoU sedmoj epizodi igrano-dokumentarne serije "Drug Marko" videæemo zbog èega je i za koga Rankoviæ postao pretnja kada je zvanièno postavljen za Titovog zamenika.srpU sedmoj epizodi igrano-dokumentarne serije "Drug Marko" videæemo zbog èega je i za koga Rankoviæ postao pretnja kada je zvanièno postavljen za Titovog zamenika. Kako se Tito distancirao od njega i kako to Rankoviæ nije uoèio.
19/0522h35>23h05 (0x00) ?srpMetamorfozeGlumac Luka Grbiæ ima samo 23 godine. Od kako je stupio na scenu Ateljea 212, igrajuæi naslovnu ulogu u predstavi "Sin" za kratko vreme, ni¾e jednu za drugom velike i upeèateljive role.srpGlumac Luka Grbiæ ima samo 23 godine. Od kako je stupio na scenu Ateljea 212, igrajuæi naslovnu ulogu u predstavi "Sin" za kratko vreme, ni¾e jednu za drugom velike i upeèateljive role.
19/0523h05>00h06 (0x00) ?srpTrezorLola, Novak i Mija - humoristièki trio Televizije Beograd u "Servisnoj stanici".srpLola, Novak i Mija - humoristièki trio Televizije Beograd u "Servisnoj stanici".
20/0500h06>00h45 (0x00) ?srpZoran Todoroviæ tenor, Sanja.Snimak koncerta odr¾anog 10. januara pro¹le godine u Kolarèevoj zadu¾bini.srpSnimak koncerta odr¾anog 10. januara pro¹le godine u Kolarèevoj zadu¾bini. Nastupio je jedan od na¹ih najrenomiranijih pevaèa, tenor Zoran Todoroviæ, koji svoju karijeru veæ dugo sa uspehom gradi na inostranim scenama. Kamerni ansambl 13 gudaèa predvodio je Srðan Sretenoviæ, a specijalna go¹æa je bila Sanja Anastasia mecosopran. U prvom delu koncertne veèeri, izvedeni su odabrani odlomci iz dela Puèinija, Vivaldija i Ramoa.
20/0500h45>01h15 (0x00) ?srpSto godina baleta u Narodnom.Serijal 100 godina baleta u Narodnom pozori¹tu zavr¹avamo u dramatiènim godinama smene dekade, veka i milenijuma - u vremenu velikih turbulencija, bombardovanja, demonstarcija, prevrata, promena.srpEvo nas na kraju na¹eg mini serijala 100 godina baleta u Narodnom pozori¹tu. Zavr¹avamo u dramatiènim godinama smene dekade, veka i milenijuma - u vremenu velikih turbulencija, bombardovanja, demonstarcija, prevrata, promena vlasti - dogaðaja koji su se tako verno slikali na velikoj sceni Pozori¹ta. Od legendarnog gostovanja A¹hen Ataljanc, iz Berlina do bombardovanog Beograda, do postavki sasvim novih, mladih koreografa koji æe nas, svojim viðenjem igre i svojim temama uvesti u novo doba.
20/0501h15>01h50 (0x00) ?srpKako misli akademijaPravda je cilj, a pravo naèin da se stigne do cilja, ka¾e Tibor Varadi, pravnik.srpPravda je cilj, a pravo naèin da se stigne do cilja, ka¾e Tibor Varadi, pravnik. Iako to lepo zvuèi, i u pravu postoje nesavr¹enosti, ¹to, usled pogre¹no postavljenih pravnih normi mo¾e znaèiti gubitak poverenja u pravni sistem. Pred pojedinim pravnicima kroz istoriju nalazilo se pitanje da li biti uz re¾im. Meðutim, takav izbor je uvek bio pogre¹an. Pravo danas zadire u sve pore ¾ivota obiènog èoveka i u odnose dr¾ava na globalnom nivou, a pravne norme su stigle i u svemir.
20/0501h50>02h15 (0x00) ?srpTragom Jevreja na BalkanuU treæoj emisiji reè je o jevrejskoj zajednici u Dalmaciji. Otisnuli smo se na Jadran, u Dubrovnik i Split.srpJevreji ¾ive na teritoriji Balkana vekovima, a u Dalmaciji su pronaðeni dokazi o njihovom prisustvu jo¹ u rimsko doba. Trilogija Tragom Jevreja na Balkanu snimana je u Srbiji, Dalmaciji i u Sarajevu. U treæoj emisiji reè je o jevrejskoj zajednici u Dalmaciji. Otisnuli smo se na Jadran, u Dubrovnik i Split.
20/0502h10>02h30 (0x00) ?srpEmod¾i nacijaOni opsedaju sve na¹e ekrane, ali niko nikada ne razmi¹lja o tome kako nastaju. Oni znaju sve o na¹im emocijama, ali mi ne znamo mnogo o njima.srpOni opsedaju sve na¹e ekrane, ali niko nikada ne razmi¹lja o tome kako nastaju. Oni znaju sve o na¹im emocijama, ali mi ne znamo mnogo o njima. Mislimo da su naivni, bezopasni, ali ako zagrebemo ispod njihove ¾uto obojene glazure, emod¾i propagiraju svet mnogo slo¾eniji nego ¹to izgleda.
20/0502h30>03h25 (0x00) ?srpÈuvari velikog koralnog.Prva epizoda prati mlade nara¹taje kornjaèa sa siæu¹nog ostrva Rejn i njihovu muènu borbu za pre¾ivljavanjem.srpTokom tri epizode serijala Èuvari velikog koralnog grebena, pratimo trag nekoliko internacionalnih misija koje ma¹tovitim dostignuæima poku¹avaju da saèuvaju Veliki koralni greben i njegovih 9 000 endemskih vrsta od uni¹tenja.
20/0503h25>04h00 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
20/0504h00>05h05 (0x00) ?srpIgra kao slobodaOne se zovu Silvi, Sofija, Ani, Malika, Lital? Nikada se nisu bavile umetnièkom igrom, one su zatvorenice Marseljskog zatvora Bomet na odr¾avanju dugoroènih kazni.srpOne se zovu Silvi, Sofija, Ani, Malika, Lital? Nikada se nisu bavile umetnièkom igrom, one su zatvorenice Marseljskog zatvora Bomet na odr¾avanju dugoroènih kazni. Èetiri meseca, dva puta nedeljno, polaznice su plesne radionice èuvenog koreografa An¾elena Prel¾oka¾a. Dokumentarni film Igra kao sloboda direktno i iskreno pristupa zatvorskom svetu i razotkriva tabue ¾ivota iza re¹etaka. Prel¾oka¾ kao iskusni koreograf odabira da bolno, uznemirujuæe i odva¾no osmisli i kreira sasvim novu i drugaèiju koreografiju i pripremi ¾ene koje su slomljene, sputane i marginalizovane za neverovatan poduhvat uèe¹æa na Internacionalnom festivalu igre u Monpeljeu.
20/0505h05>05h35 (0x00) ?srpUtvrðeni gradoviRTS 3 emituje serijal Utvrðeni gradovi, stvaran u vreme kada je ©kolski program vodio Èedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.srpRTS 3 emituje serijal Utvrðeni gradovi, stvaran u vreme kada je ©kolski program vodio Èedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.
20/0505h35>06h30 (0x00) ?srpDrug MarkoU sedmoj epizodi igrano-dokumentarne serije "Drug Marko" videæemo zbog èega je i za koga Rankoviæ postao pretnja kada je zvanièno postavljen za Titovog zamenika.srpU sedmoj epizodi igrano-dokumentarne serije "Drug Marko" videæemo zbog èega je i za koga Rankoviæ postao pretnja kada je zvanièno postavljen za Titovog zamenika. Kako se Tito distancirao od njega i kako to Rankoviæ nije uoèio.
20/0506h30>07h00 (0x00) ?srpMetamorfozeGlumac Luka Grbiæ ima samo 23 godine. Od kako je stupio na scenu Ateljea 212, igrajuæi naslovnu ulogu u predstavi "Sin" za kratko vreme, ni¾e jednu za drugom velike i upeèateljive role.srpGlumac Luka Grbiæ ima samo 23 godine. Od kako je stupio na scenu Ateljea 212, igrajuæi naslovnu ulogu u predstavi "Sin" za kratko vreme, ni¾e jednu za drugom velike i upeèateljive role.
20/0507h00>08h02 (0x00) ?srpTrezorLola, Novak i Mija - humoristièki trio Televizije Beograd u "Servisnoj stanici".srpLola, Novak i Mija - humoristièki trio Televizije Beograd u "Servisnoj stanici".
20/0508h02>08h55 (0x00) ?srpU moruUzbudljivi dokumentarni film "U moru", prati tri ¾ene iz razlièitih dru¹tvenih i kulturnih sredina, meðu kojima su èetvorostruka irska ¹ampionka u surfovanju, Iski Briton, i dve iranske.srpUzbudljivi dokumentarni film "U moru", prati tri ¾ene iz razlièitih dru¹tvenih i kulturnih sredina, meðu kojima su èetvorostruka irska ¹ampionka u surfovanju, Iski Briton, i dve iranske sportistkinje, Mona Serad¾i i ©alu Jasini. One odluèuju da predstave surf kulturu i sport du¾ iranske obale Indijskog okeana i kreæu na hrabro putovanje koje æe izazivati ustaljene norme i poku¹ati da osna¾i ¾ene kroz ovaj uzbudljiv sport. Monta¾u ovog filma potpisuje poznati reditelj Bahman Kiarostami, sin legendarnog iranskog reditelja Abasa Kiarostamija.
20/0508h55>09h30 (0x00) ?srpVremenska kapsulaMaja 1903. godine u Srbiji dogodio se surovi prevrat, kada je sa vlasti zbaèena dinastija Obrenoviæ. Izbor Petra Karaðorðeviæa za kralja potvrdila je Narodna skup¹tina 15.srpMaja 1903. godine u Srbiji dogodio se surovi prevrat, kada je sa vlasti zbaèena dinastija Obrenoviæ. Izbor Petra Karaðorðeviæa za kralja potvrdila je Narodna skup¹tina 15. juna: "®elim da budem pravi ustavni kralj Srbije", rekao je Petar Prvi tokom polaganja zakletve. Èin krunisanja i miropomazanja morao je da saèeka 1904. godinu. Razloge za¹to se na krunisanje toliko èekalo, obja¹njava Neboj¹a Damnjanoviæ, kustos savetnik u Istorijskom muzeju Srbije: "Krunisanju je prethodio surovi dinastièki prevrat godinu dana ranije, koji je bio izuzetno kompromitujuæi za na¹ narod i na¹u kulturu." Krunisanje je obavljeno 21. septembra 1904, u Sabornoj crkvi u Beogradu. Tokom same ceremonije krunisanja, kralj Petar je pro¹ao kroz Beograd, putem od Dvora do Saborne crkve, u pratnji sinova i svite. Pred crkvom su ga doèekali arhijereji i sve¹tenstvo, koji su ga potom odveli do prestola. Zanimljiva je èinjenica da je ovo bilo prvo i jedino krunisanje u modernoj Srbiji.
20/0509h30>10h05 (0x00) ?srpDo detaljaPovod za razgovor sa knji¾evnikom Vuletom Ðuriæem je zbirka njegovih dokumentarnih pripovesti Heroji i gubitnici.srpPovod za razgovor sa knji¾evnikom Vuletom Ðuriæem je zbirka njegovih dokumentarnih pripovesti Heroji i gubitnici. ®uriæ je objavio romane: Blagi dani zatim proðu, Tigrero, Mrtve brave, Narodnjakova smrt, Nedelja pacova, Srpska trilogija, Republika Æopiæ, Roman bez ormana, Pomor i strah? Knjige prièa: Umri mu¹ki, Dvije godine hladnoæe, U krevetu s Madonom, Valceri i sno¹aji, Katenaèo, Forenzika Itake... Autor je ¹est radio - drama i scenarija za igrane filmove Slepi putnik na brodu ludaka i Proleæe na poslednjem jezeru. Dobitnik je stipendije Borislav Pekiæ, Andriæeve i Vitalove nagrade, nagrada Stevan Sremac, Danko Popoviæ, Koèiæevo pero? Prevodi sa italijanskog i sa engleskog jezika. U emisiji Vule ®uriæ govori o tome kako bira umetnike i druge istorijske liènosti o kojima æe pisati i odgovara na pitanje da li je potrebno ispraviti poneku nepravdu u biografijama velikih ljudi. U razgovoru o njegovoj prozi uèestvuje i kritièar dr Vladan Bajèeta.
20/0510h05>10h25 (0x00) ?srpEmod¾i nacijaOni opsedaju sve na¹e ekrane, ali niko nikada ne razmi¹lja o tome kako nastaju. Oni znaju sve o na¹im emocijama, ali mi ne znamo mnogo o njima.srpOni opsedaju sve na¹e ekrane, ali niko nikada ne razmi¹lja o tome kako nastaju. Oni znaju sve o na¹im emocijama, ali mi ne znamo mnogo o njima. Mislimo da su naivni, bezopasni, ali ako zagrebemo ispod njihove ¾uto obojene glazure, emod¾i propagiraju svet mnogo slo¾eniji nego ¹to izgleda.
20/0510h25>11h25 (0x00) ?srpTrezorLola, Novak i Mija - humoristièki trio Televizije Beograd u "Servisnoj stanici".srpLola, Novak i Mija - humoristièki trio Televizije Beograd u "Servisnoj stanici".
20/0511h25>12h00 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
20/0512h00>13h05 (0x00) ?srpIgra kao slobodaOne se zovu Silvi, Sofija, Ani, Malika, Lital? Nikada se nisu bavile umetnièkom igrom, one su zatvorenice Marseljskog zatvora Bomet na odr¾avanju dugoroènih kazni.srpOne se zovu Silvi, Sofija, Ani, Malika, Lital? Nikada se nisu bavile umetnièkom igrom, one su zatvorenice Marseljskog zatvora Bomet na odr¾avanju dugoroènih kazni. Èetiri meseca, dva puta nedeljno, polaznice su plesne radionice èuvenog koreografa An¾elena Prel¾oka¾a. Dokumentarni film Igra kao sloboda direktno i iskreno pristupa zatvorskom svetu i razotkriva tabue ¾ivota iza re¹etaka. Prel¾oka¾ kao iskusni koreograf odabira da bolno, uznemirujuæe i odva¾no osmisli i kreira sasvim novu i drugaèiju koreografiju i pripremi ¾ene koje su slomljene, sputane i marginalizovane za neverovatan poduhvat uèe¹æa na Internacionalnom festivalu igre u Monpeljeu.
20/0513h05>13h35 (0x00) ?srpUtvrðeni gradoviRTS 3 emituje serijal Utvrðeni gradovi, stvaran u vreme kada je ©kolski program vodio Èedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.srpRTS 3 emituje serijal Utvrðeni gradovi, stvaran u vreme kada je ©kolski program vodio Èedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.
20/0513h35>14h35 (0x00) ?srpDrug MarkoU sedmoj epizodi igrano-dokumentarne serije "Drug Marko" videæemo zbog èega je i za koga Rankoviæ postao pretnja kada je zvanièno postavljen za Titovog zamenika.srpU sedmoj epizodi igrano-dokumentarne serije "Drug Marko" videæemo zbog èega je i za koga Rankoviæ postao pretnja kada je zvanièno postavljen za Titovog zamenika. Kako se Tito distancirao od njega i kako to Rankoviæ nije uoèio.
20/0514h35>15h05 (0x00) ?srpMetamorfozeGlumac Luka Grbiæ ima samo 23 godine. Od kako je stupio na scenu Ateljea 212, igrajuæi naslovnu ulogu u predstavi "Sin" za kratko vreme, ni¾e jednu za drugom velike i upeèateljive role.srpGlumac Luka Grbiæ ima samo 23 godine. Od kako je stupio na scenu Ateljea 212, igrajuæi naslovnu ulogu u predstavi "Sin" za kratko vreme, ni¾e jednu za drugom velike i upeèateljive role.
20/0515h05>16h01 (0x00) ?srpÈuvari velikog koralnog.Prva epizoda prati mlade nara¹taje kornjaèa sa siæu¹nog ostrva Rejn i njihovu muènu borbu za pre¾ivljavanjem.srpTokom tri epizode serijala Èuvari velikog koralnog grebena, pratimo trag nekoliko internacionalnih misija koje ma¹tovitim dostignuæima poku¹avaju da saèuvaju Veliki koralni greben i njegovih 9 000 endemskih vrsta od uni¹tenja.
20/0516h01>16h40 (0x00) ?srpZoran Todoroviæ tenor, Sanja.Snimak koncerta odr¾anog 10. januara pro¹le godine u Kolarèevoj zadu¾bini.srpSnimak koncerta odr¾anog 10. januara pro¹le godine u Kolarèevoj zadu¾bini. Nastupio je jedan od na¹ih najrenomiranijih pevaèa, tenor Zoran Todoroviæ, koji svoju karijeru veæ dugo sa uspehom gradi na inostranim scenama. Kamerni ansambl 13 gudaèa predvodio je Srðan Sretenoviæ, a specijalna go¹æa je bila Sanja Anastasia mecosopran. U prvom delu koncertne veèeri, izvedeni su odabrani odlomci iz dela Puèinija, Vivaldija i Ramoa.
20/0516h40>17h09 (0x00) ?srpSto godina baleta u Narodnom.Serijal 100 godina baleta u Narodnom pozori¹tu zavr¹avamo u dramatiènim godinama smene dekade, veka i milenijuma - u vremenu velikih turbulencija, bombardovanja, demonstarcija, prevrata, promena.srpEvo nas na kraju na¹eg mini serijala 100 godina baleta u Narodnom pozori¹tu. Zavr¹avamo u dramatiènim godinama smene dekade, veka i milenijuma - u vremenu velikih turbulencija, bombardovanja, demonstarcija, prevrata, promena vlasti - dogaðaja koji su se tako verno slikali na velikoj sceni Pozori¹ta. Od legendarnog gostovanja A¹hen Ataljanc, iz Berlina do bombardovanog Beograda, do postavki sasvim novih, mladih koreografa koji æe nas, svojim viðenjem igre i svojim temama uvesti u novo doba.
20/0517h09>17h43 (0x00) ?srpKako misli akademijaPravda je cilj, a pravo naèin da se stigne do cilja, ka¾e Tibor Varadi, pravnik.srpPravda je cilj, a pravo naèin da se stigne do cilja, ka¾e Tibor Varadi, pravnik. Iako to lepo zvuèi, i u pravu postoje nesavr¹enosti, ¹to, usled pogre¹no postavljenih pravnih normi mo¾e znaèiti gubitak poverenja u pravni sistem. Pred pojedinim pravnicima kroz istoriju nalazilo se pitanje da li biti uz re¾im. Meðutim, takav izbor je uvek bio pogre¹an. Pravo danas zadire u sve pore ¾ivota obiènog èoveka i u odnose dr¾ava na globalnom nivou, a pravne norme su stigle i u svemir.
20/0517h43>18h05 (0x00) ?srpTragom Jevreja na BalkanuU treæoj emisiji reè je o jevrejskoj zajednici u Dalmaciji. Otisnuli smo se na Jadran, u Dubrovnik i Split.srpJevreji ¾ive na teritoriji Balkana vekovima, a u Dalmaciji su pronaðeni dokazi o njihovom prisustvu jo¹ u rimsko doba. Trilogija Tragom Jevreja na Balkanu snimana je u Srbiji, Dalmaciji i u Sarajevu. U treæoj emisiji reè je o jevrejskoj zajednici u Dalmaciji. Otisnuli smo se na Jadran, u Dubrovnik i Split.
20/0518h05>18h55 (0x00) ?srpKamiond¾ije d.o.o.©esnaesta epizoda: ®iæi se stalno kvari kamion. Èuje na radiju da su se na putevima pojavili drumski razbojnici.srp©esnaesta epizoda: ®iæi se stalno kvari kamion. Èuje na radiju da su se na putevima pojavili drumski razbojnici.
20/0518h55>19h30 (0x00) ?srpTV Beograd: KaravanEmisija zapoèinje posvetom rodnom kraju Vuka Stefanoviæa Karad¾iæa i prièom o njegovoj znaèajnoj misiji. U nastavku biæe reèi o nekoliko sela Raðevinskog kraja.srpEmisija zapoèinje posvetom rodnom kraju Vuka Stefanoviæa Karad¾iæa i prièom o njegovoj znaèajnoj misiji. U nastavku biæe reèi o nekoliko sela Raðevinskog kraja. Za kraj emisije videæemo kratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata. Krupanj je osloboðen 3. septembra 1941. Oktobra iste godine nemaèka kaznena ekspedicija spalila Krupanj skoro do temelja. Ostale su samo zgrade stare apoteke koja je bila u vlsni¹tvu nemaèkog graðanina, crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnica, zadu¾bina Nikole Spasiæa, trgovca iz Beograda. Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se ¹ezdesetih godina razvila industrija tekstila, proizvodnja kartonske ambala¾e, kontaktnih soèiva, dehidratacija voæa, mala privreda, trgovina i turizam.
20/0519h30>20h05 (0x00) ?srpDnevnik 2 na znakovnom jezikuPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.srpPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.
20/0520h05>21h00 (0x00) ?srpIspod smokvinog listaU dokumentarnom filmu Ispod smokvinog lista, uz pomoæ velikog broja struènjaka, vodi se istraga koja prikazuje smele, duhovite i ma¹tovite naèine na koje su se vizuelni umetnici dovijali kako bi.srpU dokumentarnom filmu Ispod smokvinog lista, uz pomoæ velikog broja struènjaka, vodi se istraga koja prikazuje smele, duhovite i ma¹tovite naèine na koje su se vizuelni umetnici dovijali kako bi moraliste i cenzore pobedili u njihovoj igri. Poèev¹i sa prikazima jo¹ od Adama i Eve sve do danas - smokvin list, cvet, kutija sa nakitom, ogledalo, pramenovi kose ili krzno, samo su neki od atributa kojima su pokrivali ¾ene. Mu¹karce su kitili objekti poput grana, palica, zmija ili maèeva. Sve to se u umetnosti koristilo da predstavi genitalije tokom proteklih vekova, od antike do savremenih slika koje su pune metaforièkih "smokvinih listova". Èuvena umetnièka dela danas su svedoèanstva koja oslikavaju koliko su u svakom dru¹tvu umetnici bili prinuðeni da se nose sa cenzurom. Igrajuæi se sa razlièitim priborima i ba¹ zahvaljujuæi njima, tokom istorije, brojni autori su se, ipak, i zabavljali, ba¹ kao i publika, uspev¹i u tom procesu da istinoljubivo odbrane svoje stavove i pru¾e otpor puritanizmu.
20/0521h00>21h45 (0x00) ?srpTV licaUoèi Vaskrsa, zahvaljujuæi ljubaznosti vladike timoèkog Ilariona, gledaoci æe imati priliku da vide kako izgleda jedan dan u manastirima Bukovo i Vratna.srpUoèi Vaskrsa, zahvaljujuæi ljubaznosti vladike timoèkog Ilariona, gledaoci æe imati priliku da vide kako izgleda jedan dan u manastirima Bukovo i Vratna.
20/0521h45>22h50 (0x00) ?srpPopularna dela klasiène.Odmerenim korakom je indikacija tempa koju je Gustav Maler napisao na samom poèetku Prvog stava svoje Pete simfonije, svojevrsnom monumentalnom posmrtnom mar¹u.srpOdmerenim korakom je indikacija tempa koju je Gustav Maler napisao na samom poèetku prvog stava svoje Pete simfonije, svojevrsnom monumentalnom posmrtnom mar¹u. Vojna parada, mar¹evski korak... U mladim godinama Maler je napustio roditeljski dom jer vi¹e nije mogao da gleda kako njegov otac zlostavlja majku. To je kasnije postala njegova trauma, tolika bolna da se Gustav Maler na kraju obratio za pomoæ Sigmundu Frojdu, najpoznatijem psihoanalitièaru tog vremena, kako bi sakupio rasute delove svoje emotivne i stvaralaèke liènosti. Èetiri istovremeno duga i kratka sata psihoanalitièke ¹etnje odmerenim korakom i razgovora koji je promenio Malerov ¾ivot.
20/0522h50>23h20 (0x00) ?srpSavremeno tumaèenje srpske.U povodu sto pedeset godina od predaje kljuèeva gradova knezu Mihalu Obrenoviæu III 6/19. aprila 1867, danas se postavlja pitanje uloge i dometa njegove politike u srpskoj savremenoj istoriji.srpU povodu sto pedeset godina od predaje kljuèeva gradova knezu Mihalu Obrenoviæu III 6/19. aprila 1867, danas se postavlja pitanje uloge i dometa njegove politike u srpskoj savremenoj istoriji. Da li je knez Mihailo bio jedan od najveæih vladara koje je Srbija imala? Zbog èega je on i danas simbol moderne Srbije, iako je u svoje vreme va¾io za autokratu? Da li znamo da je istovremeno bio i veliki nacionalista i zagovornik jugoslovenske ideje? Kako se odnosimo prema naèelu kojim se rukovodio u politici: "Zakon je najvi¹a volja u Srbiji", i prema èinjenici da je po stupanju na presto doneo Akt o pomirenju politièkih protivnika?
20/0523h20>00h06 (0x00) ?srpVia Militaris - Koridor 10U dokumentarnom serijalu Via Militaris preispituju se modernizacijski tokovi na Balkanu i nastojanje politièkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se ukljuèe u savremene evropske tokove.srpU dokumentarnom serijalu Via Militaris preispituju se modernizacijski tokovi na Balkanu i nastojanje politièkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se ukljuèe u savremene evropske tokove.
21/0502h15>03h05 (0x00) ?srpKamiond¾ije d.o.o.©esnaesta epizoda: ®iæi se stalno kvari kamion. Èuje na radiju da su se na putevima pojavili drumski razbojnici.srp©esnaesta epizoda: ®iæi se stalno kvari kamion. Èuje na radiju da su se na putevima pojavili drumski razbojnici.
21/0503h05>03h40 (0x00) ?srpTV Beograd: KaravanEmisija zapoèinje posvetom rodnom kraju Vuka Stefanoviæa Karad¾iæa i prièom o njegovoj znaèajnoj misiji. U nastavku biæe reèi o nekoliko sela Raðevinskog kraja.srpEmisija zapoèinje posvetom rodnom kraju Vuka Stefanoviæa Karad¾iæa i prièom o njegovoj znaèajnoj misiji. U nastavku biæe reèi o nekoliko sela Raðevinskog kraja. Za kraj emisije videæemo kratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata. Krupanj je osloboðen 3. septembra 1941. Oktobra iste godine nemaèka kaznena ekspedicija spalila Krupanj skoro do temelja. Ostale su samo zgrade stare apoteke koja je bila u vlsni¹tvu nemaèkog graðanina, crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnica, zadu¾bina Nikole Spasiæa, trgovca iz Beograda. Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se ¹ezdesetih godina razvila industrija tekstila, proizvodnja kartonske ambala¾e, kontaktnih soèiva, dehidratacija voæa, mala privreda, trgovina i turizam.
21/0503h40>04h09 (0x00) ?srpSrbi sa petog kontinentaU serijalu "Srbi sa petog kontinenta" donosimo zanimljive prièe iz svakodnevnice Srba u Australiji.srpU serijalu "Srbi sa petog kontinenta" donosimo zanimljive prièe iz svakodnevnice Srba u Australiji.
21/0504h09>04h35 (0x00) ?srpSavremeno tumaèenje srpske.U povodu sto pedeset godina od predaje kljuèeva gradova knezu Mihalu Obrenoviæu III 6/19. aprila 1867, danas se postavlja pitanje uloge i dometa njegove politike u srpskoj savremenoj istoriji.srpU povodu sto pedeset godina od predaje kljuèeva gradova knezu Mihalu Obrenoviæu III 6/19. aprila 1867, danas se postavlja pitanje uloge i dometa njegove politike u srpskoj savremenoj istoriji. Da li je knez Mihailo bio jedan od najveæih vladara koje je Srbija imala? Zbog èega je on i danas simbol moderne Srbije, iako je u svoje vreme va¾io za autokratu? Da li znamo da je istovremeno bio i veliki nacionalista i zagovornik jugoslovenske ideje? Kako se odnosimo prema naèelu kojim se rukovodio u politici: "Zakon je najvi¹a volja u Srbiji", i prema èinjenici da je po stupanju na presto doneo Akt o pomirenju politièkih protivnika?
21/0504h35>05h20 (0x00) ?srpTV licaUoèi Vaskrsa, zahvaljujuæi ljubaznosti vladike timoèkog Ilariona, gledaoci æe imati priliku da vide kako izgleda jedan dan u manastirima Bukovo i Vratna.srpUoèi Vaskrsa, zahvaljujuæi ljubaznosti vladike timoèkog Ilariona, gledaoci æe imati priliku da vide kako izgleda jedan dan u manastirima Bukovo i Vratna.
21/0505h20>06h04 (0x00) ?srpVia Militaris - Koridor 10U dokumentarnom serijalu Via Militaris preispituju se modernizacijski tokovi na Balkanu i nastojanje politièkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se ukljuèe u savremene evropske tokove.srpU dokumentarnom serijalu Via Militaris preispituju se modernizacijski tokovi na Balkanu i nastojanje politièkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se ukljuèe u savremene evropske tokove.
21/0506h04>07h05 (0x00) ?srpPopularna dela klasiène.Odmerenim korakom je indikacija tempa koju je Gustav Maler napisao na samom poèetku Prvog stava svoje Pete simfonije, svojevrsnom monumentalnom posmrtnom mar¹u.srpOdmerenim korakom je indikacija tempa koju je Gustav Maler napisao na samom poèetku prvog stava svoje Pete simfonije, svojevrsnom monumentalnom posmrtnom mar¹u. Vojna parada, mar¹evski korak... U mladim godinama Maler je napustio roditeljski dom jer vi¹e nije mogao da gleda kako njegov otac zlostavlja majku. To je kasnije postala njegova trauma, tolika bolna da se Gustav Maler na kraju obratio za pomoæ Sigmundu Frojdu, najpoznatijem psihoanalitièaru tog vremena, kako bi sakupio rasute delove svoje emotivne i stvaralaèke liènosti. Èetiri istovremeno duga i kratka sata psihoanalitièke ¹etnje odmerenim korakom i razgovora koji je promenio Malerov ¾ivot.
21/0507h05>08h02 (0x00) ?srpIspod smokvinog listaU dokumentarnom filmu Ispod smokvinog lista, uz pomoæ velikog broja struènjaka, vodi se istraga koja prikazuje smele, duhovite i ma¹tovite naèine na koje su se vizuelni umetnici dovijali kako bi.srpU dokumentarnom filmu Ispod smokvinog lista, uz pomoæ velikog broja struènjaka, vodi se istraga koja prikazuje smele, duhovite i ma¹tovite naèine na koje su se vizuelni umetnici dovijali kako bi moraliste i cenzore pobedili u njihovoj igri. Poèev¹i sa prikazima jo¹ od Adama i Eve sve do danas - smokvin list, cvet, kutija sa nakitom, ogledalo, pramenovi kose ili krzno, samo su neki od atributa kojima su pokrivali ¾ene. Mu¹karce su kitili objekti poput grana, palica, zmija ili maèeva. Sve to se u umetnosti koristilo da predstavi genitalije tokom proteklih vekova, od antike do savremenih slika koje su pune metaforièkih "smokvinih listova". Èuvena umetnièka dela danas su svedoèanstva koja oslikavaju koliko su u svakom dru¹tvu umetnici bili prinuðeni da se nose sa cenzurom. Igrajuæi se sa razlièitim priborima i ba¹ zahvaljujuæi njima, tokom istorije, brojni autori su se, ipak, i zabavljali, ba¹ kao i publika, uspev¹i u tom procesu da istinoljubivo odbrane svoje stavove i pru¾e otpor puritanizmu.
21/0508h02>08h40 (0x00) ?srpZoran Todoroviæ tenor, Sanja.Snimak koncerta odr¾anog 10. januara pro¹le godine u Kolarèevoj zadu¾bini.srpSnimak koncerta odr¾anog 10. januara pro¹le godine u Kolarèevoj zadu¾bini. Nastupio je jedan od na¹ih najrenomiranijih pevaèa, tenor Zoran Todoroviæ, koji svoju karijeru veæ dugo sa uspehom gradi na inostranim scenama. Kamerni ansambl 13 gudaèa predvodio je Srðan Sretenoviæ, a specijalna go¹æa je bila Sanja Anastasia mecosopran. U prvom delu koncertne veèeri, izvedeni su odabrani odlomci iz dela Puèinija, Vivaldija i Ramoa.
21/0508h40>09h10 (0x00) ?srpSto godina baleta u Narodnom.Serijal 100 godina baleta u Narodnom pozori¹tu zavr¹avamo u dramatiènim godinama smene dekade, veka i milenijuma - u vremenu velikih turbulencija, bombardovanja, demonstarcija, prevrata, promena.srpEvo nas na kraju na¹eg mini serijala 100 godina baleta u Narodnom pozori¹tu. Zavr¹avamo u dramatiènim godinama smene dekade, veka i milenijuma - u vremenu velikih turbulencija, bombardovanja, demonstarcija, prevrata, promena vlasti - dogaðaja koji su se tako verno slikali na velikoj sceni Pozori¹ta. Od legendarnog gostovanja A¹hen Ataljanc, iz Berlina do bombardovanog Beograda, do postavki sasvim novih, mladih koreografa koji æe nas, svojim viðenjem igre i svojim temama uvesti u novo doba.
21/0509h10>09h45 (0x00) ?srpKako misli akademijaPravda je cilj, a pravo naèin da se stigne do cilja, ka¾e Tibor Varadi, pravnik.srpPravda je cilj, a pravo naèin da se stigne do cilja, ka¾e Tibor Varadi, pravnik. Iako to lepo zvuèi, i u pravu postoje nesavr¹enosti, ¹to, usled pogre¹no postavljenih pravnih normi mo¾e znaèiti gubitak poverenja u pravni sistem. Pred pojedinim pravnicima kroz istoriju nalazilo se pitanje da li biti uz re¾im. Meðutim, takav izbor je uvek bio pogre¹an. Pravo danas zadire u sve pore ¾ivota obiènog èoveka i u odnose dr¾ava na globalnom nivou, a pravne norme su stigle i u svemir.
21/0509h45>10h10 (0x00) ?srpTragom Jevreja na BalkanuU treæoj emisiji reè je o jevrejskoj zajednici u Dalmaciji. Otisnuli smo se na Jadran, u Dubrovnik i Split.srpJevreji ¾ive na teritoriji Balkana vekovima, a u Dalmaciji su pronaðeni dokazi o njihovom prisustvu jo¹ u rimsko doba. Trilogija Tragom Jevreja na Balkanu snimana je u Srbiji, Dalmaciji i u Sarajevu. U treæoj emisiji reè je o jevrejskoj zajednici u Dalmaciji. Otisnuli smo se na Jadran, u Dubrovnik i Split.
21/0510h10>11h00 (0x00) ?srpKamiond¾ije d.o.o.©esnaesta epizoda: ®iæi se stalno kvari kamion. Èuje na radiju da su se na putevima pojavili drumski razbojnici.srp©esnaesta epizoda: ®iæi se stalno kvari kamion. Èuje na radiju da su se na putevima pojavili drumski razbojnici.
21/0511h00>11h35 (0x00) ?srpTV Beograd: KaravanEmisija zapoèinje posvetom rodnom kraju Vuka Stefanoviæa Karad¾iæa i prièom o njegovoj znaèajnoj misiji. U nastavku biæe reèi o nekoliko sela Raðevinskog kraja.srpEmisija zapoèinje posvetom rodnom kraju Vuka Stefanoviæa Karad¾iæa i prièom o njegovoj znaèajnoj misiji. U nastavku biæe reèi o nekoliko sela Raðevinskog kraja. Za kraj emisije videæemo kratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata. Krupanj je osloboðen 3. septembra 1941. Oktobra iste godine nemaèka kaznena ekspedicija spalila Krupanj skoro do temelja. Ostale su samo zgrade stare apoteke koja je bila u vlsni¹tvu nemaèkog graðanina, crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnica, zadu¾bina Nikole Spasiæa, trgovca iz Beograda. Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se ¹ezdesetih godina razvila industrija tekstila, proizvodnja kartonske ambala¾e, kontaktnih soèiva, dehidratacija voæa, mala privreda, trgovina i turizam.
21/0511h35>12h04 (0x00) ?srpSrbi sa petog kontinentaU serijalu "Srbi sa petog kontinenta" donosimo zanimljive prièe iz svakodnevnice Srba u Australiji.srpU serijalu "Srbi sa petog kontinenta" donosimo zanimljive prièe iz svakodnevnice Srba u Australiji.
21/0512h04>12h30 (0x00) ?srpSavremeno tumaèenje srpske.U povodu sto pedeset godina od predaje kljuèeva gradova knezu Mihalu Obrenoviæu III 6/19. aprila 1867, danas se postavlja pitanje uloge i dometa njegove politike u srpskoj savremenoj istoriji.srpU povodu sto pedeset godina od predaje kljuèeva gradova knezu Mihalu Obrenoviæu III 6/19. aprila 1867, danas se postavlja pitanje uloge i dometa njegove politike u srpskoj savremenoj istoriji. Da li je knez Mihailo bio jedan od najveæih vladara koje je Srbija imala? Zbog èega je on i danas simbol moderne Srbije, iako je u svoje vreme va¾io za autokratu? Da li znamo da je istovremeno bio i veliki nacionalista i zagovornik jugoslovenske ideje? Kako se odnosimo prema naèelu kojim se rukovodio u politici: "Zakon je najvi¹a volja u Srbiji", i prema èinjenici da je po stupanju na presto doneo Akt o pomirenju politièkih protivnika?
21/0512h30>13h15 (0x00) ?srpTV licaUoèi Vaskrsa, zahvaljujuæi ljubaznosti vladike timoèkog Ilariona, gledaoci æe imati priliku da vide kako izgleda jedan dan u manastirima Bukovo i Vratna.srpUoèi Vaskrsa, zahvaljujuæi ljubaznosti vladike timoèkog Ilariona, gledaoci æe imati priliku da vide kako izgleda jedan dan u manastirima Bukovo i Vratna.
21/0513h15>14h00 (0x00) ?srpVia Militaris - Koridor 10U dokumentarnom serijalu Via Militaris preispituju se modernizacijski tokovi na Balkanu i nastojanje politièkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se ukljuèe u savremene evropske tokove.srpU dokumentarnom serijalu Via Militaris preispituju se modernizacijski tokovi na Balkanu i nastojanje politièkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se ukljuèe u savremene evropske tokove.
21/0514h00>15h05 (0x00) ?srpPopularna dela klasiène.Odmerenim korakom je indikacija tempa koju je Gustav Maler napisao na samom poèetku Prvog stava svoje Pete simfonije, svojevrsnom monumentalnom posmrtnom mar¹u.srpOdmerenim korakom je indikacija tempa koju je Gustav Maler napisao na samom poèetku prvog stava svoje Pete simfonije, svojevrsnom monumentalnom posmrtnom mar¹u. Vojna parada, mar¹evski korak... U mladim godinama Maler je napustio roditeljski dom jer vi¹e nije mogao da gleda kako njegov otac zlostavlja majku. To je kasnije postala njegova trauma, tolika bolna da se Gustav Maler na kraju obratio za pomoæ Sigmundu Frojdu, najpoznatijem psihoanalitièaru tog vremena, kako bi sakupio rasute delove svoje emotivne i stvaralaèke liènosti. Èetiri istovremeno duga i kratka sata psihoanalitièke ¹etnje odmerenim korakom i razgovora koji je promenio Malerov ¾ivot.
21/0515h05>16h01 (0x00) ?srpIspod smokvinog listaU dokumentarnom filmu Ispod smokvinog lista, uz pomoæ velikog broja struènjaka, vodi se istraga koja prikazuje smele, duhovite i ma¹tovite naèine na koje su se vizuelni umetnici dovijali kako bi.srpU dokumentarnom filmu Ispod smokvinog lista, uz pomoæ velikog broja struènjaka, vodi se istraga koja prikazuje smele, duhovite i ma¹tovite naèine na koje su se vizuelni umetnici dovijali kako bi moraliste i cenzore pobedili u njihovoj igri. Poèev¹i sa prikazima jo¹ od Adama i Eve sve do danas - smokvin list, cvet, kutija sa nakitom, ogledalo, pramenovi kose ili krzno, samo su neki od atributa kojima su pokrivali ¾ene. Mu¹karce su kitili objekti poput grana, palica, zmija ili maèeva. Sve to se u umetnosti koristilo da predstavi genitalije tokom proteklih vekova, od antike do savremenih slika koje su pune metaforièkih "smokvinih listova". Èuvena umetnièka dela danas su svedoèanstva koja oslikavaju koliko su u svakom dru¹tvu umetnici bili prinuðeni da se nose sa cenzurom. Igrajuæi se sa razlièitim priborima i ba¹ zahvaljujuæi njima, tokom istorije, brojni autori su se, ipak, i zabavljali, ba¹ kao i publika, uspev¹i u tom procesu da istinoljubivo odbrane svoje stavove i pru¾e otpor puritanizmu.
21/0516h01>16h35 (0x00) ?srpRTS LabKada je 1964.srpKada je 1964. u Njujorku na ulici ubijena devojka Kiti Ðenoveze, svetsku, a kasnije i nauènu javnost ¹okirao je podatak da je èinu njenog umiranja prisustvovalo vi¹e od 38 ljudi koji su je poznavali. Trideset i osam posmatraèa koji su saèekali da Kiti umre, i tek onda pozvali hitnu pomoæ. Za¹to? Da li je bila reè o ¹oku ili neèemu drugom? U psihologiju tada ulazi pojam "efekat posmatraèa".
21/0516h35>17h10 (0x00) ?srpARHIV. docSeæanje na nedavno preminulog kolegu Borivoja Boru Uro¹eviæa.srpSeæanje na nedavno preminulog kolegu Borivoja Boru Uro¹eviæa.
21/0517h10>17h55 (0x00) ?srpMornarièki specijalciSerija prati privatne i profesionalne ¾ivote èlanova elitne jedinice mornarièkih foka dok treniraju, planiraju i izvr¹avaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih tra¾i.srpSerija prati privatne i profesionalne ¾ivote èlanova elitne jedinice mornarièkih foka dok treniraju, planiraju i izvr¹avaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih tra¾i. D¾ejson Hejz je cenjen i posveæen voða tima èiji porodièni ¾ivot pati zbog njegovog vojnog anga¾mana. Njegov tim ukljuèuje osobe od poverenja: Reja Perija, najdugoveènijeg operativca s kojim se sjajno razume, Sonija Kvina, veoma odanog vojnika ¹arenolike pro¹losti koji se i dalje bori protiv nagona za samouni¹tenjem, i Kleja Spensera, mladog SEAL-ovca druge generacije, nezasitnog poriva i predanosti.
mkdµÔØÝØæÐâÐ Áµ°»¿àØÚÐ×ÝÐ ×Ð ÖØÒÞâØâÕ ÝÐ ÕÛØâÝÐâÐ ÕÔØÝØæÐ ? ¼ÞàÝÐàØçÚØ Ä¾º¸, ßàØÚÐÖãÒÐøüØ ÝØ ÚÐÚÞ âàÕÝØàÐÐâ, ßÛÐÝØàÐÐâ Ø Ø×ÒàèãÒÐÐâ ÝÐøÞßÐáÝØâÕ, ÝÐøàØ×ØçÝØ ÜØáØØ ÚÞØ üÕ ÓØ ÑÐàÐ ÝØÒÝÐâÐ ÔàÖÐÒÐ.mkd¿àØÚÐ×ÝÐ ×Ð ÖØÒÞâØâÕ ÝÐ ÕÛØâÝÐâÐ ÕÔØÝØæÐ ? ¼ÞàÝÐàØçÚØ Ä¾º¸, ßàØÚÐÖãÒÐøüØ ÝØ ÚÐÚÞ âàÕÝØàÐÐâ, ßÛÐÝØàÐÐâ Ø Ø×ÒàèãÒÐÐâ ÝÐøÞßÐáÝØâÕ, ÝÐøàØ×ØçÝØ ÜØáØØ ÚÞØ üÕ ÓØ ÑÐàÐ ÝØÒÝÐâÐ ÔàÖÐÒÐ. ½ÕãáßÕåÞâ ÝÕ Õ ÞßæØøÐ ×Ð ¼ÞàÝÐàØçÚØâÕ Ä¾º¸ ? ÝÐøÕÛØâÝÐâÐ ÁßÕæØøÐÛÝÐ ÕÔØÝØæÐ ÒÞ áÒÕâÞâ. ²Þ ÞÒÐÐ ÐÚæØÞÝÐ ÔàÐÜÐ, ÞÒØÕ ÝÕ×ÐÑÕÛÕÖÛØÒØ Ø ÑÕáâàÐèÝØ ÒÞØÝØ Ø×ÒàèãÒÐÐâ ÒØáÞÚÞ-àØ×ØçÝØ, âÐøÝØ ÜØáØØ ßàÞâØÒ ÝÐÒØÔãÜ ÝÕÒÞ×ÜÞÖÝØ æÕÛØ.
21/0517h55>18h50 (0x00) ?srpKamiond¾ije d.o.o.Baja je sa Ðerom oti¹ao u posetu kod Ðerine tetke, Milice. Ðera je tamo srela svoju staru ljubav, po¹tara Radeta.srpBaja je sa Ðerom oti¹ao u posetu kod Ðerine tetke, Milice. Ðera je tamo srela svoju staru ljubav, po¹tara Radeta. Tetka Milica ka¾e Baji da nije Ðera prava ¾ena za njega i da je za Ðeru mnogo bolji izbor Rade, koji mo¾e da joj pru¾i veæu sigurnost. ®iæin tast, Grèa, ima novu izabranicu. To je Leposava Karabiberoviæ, vlasnica hotela koji nema perspektivu. ®iæa se zdru¾io sa èlanovima grupe "Zauvek mladi". Odluèi da ode na njihov koncert, u kafanu "Tango Argentino".
21/0518h50>19h30 (0x00) ?srpTV Beograd: KaravanRemasterizovani serijal Karavan sa Milanom Kovaèeviæem koji je u poseti op¹tinama oko planine Kozare 1971. godine.srpRemasterizovani serijal Karavan sa Milanom Kovaèeviæem koji je u poseti op¹tinama oko planine Kozare 1971. godine.
21/0519h30>20h05 (0x00) ?srpDnevnik 2 na znakovnom jezikuPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.srpPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.
21/0520h05>20h35 (0x00) ?srpOstavi sve i èitajU novoj emisiji Ostavi sve i èitaj gost je Miodrag Tabaèki, scenograf, kostimograf, arhitekta, univerzitetski profesor, akademik i poèasni doktor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.srpU novoj emisiji Ostavi sve i èitaj gost je Miodrag Tabaèki, scenograf, kostimograf, arhitekta, univerzitetski profesor, akademik i poèasni doktor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Miodrag Tabaèki govori o temama vezanim za pozori¹te i pozori¹nu umetnost, o scenografiji u savremenom svetskom teatru, ali i o kulturi vizuelnog, estetskoj dimenziji dana¹njeg sveta, o izumiranju starih pozori¹nih zanata, i o znaèaju primenjenih umetnosti koji je SANU istakla njegovim prijemom u ovu istaknutu nacionalnu instituciju. Govoreæi o mestu knjige i èitanja u na¹em dru¹tvu, ali i u vlastitom ¾ivotu, Miodrag Tabaèki ka¾e: "Èitanje je za mene ne¹to kao disanje, kao pijenje vode, ne¹to ¹to je neizbe¾no, obavezno, od èega profitirate i ne¹to od èega ¾ivite.".
21/0520h35>21h05 (0x00) ?srpTajne rukopisaOtkrijmo tajne nekih od najveæih knji¾evnih dela. Alisa u Zemlji èuda, Jadnici, Don Ðovani, Proces?.srpOtkrijmo tajne nekih od najveæih knji¾evnih dela. Alisa u Zemlji èuda, Jadnici, Don Ðovani, Proces? Mnogi èitaoci su uz ova dela stasavali i nalazili u njima svoju istinu, spas i nadu, ali veæina ne zna poreklo ovih rukopisa niti te¹koæe na putovanju, koje su pro¹li kako bi postali neke od najèuvenijih knjiga na svetu. Postoji jedan neverovatan dokument koji je poput otvorene knjige i krije tajne Mocartovih kompozicija. To je partitura Don Ðovanija. Rukopis se èuva u samom srcu Pariza, iako je ova Opera nad svim operama napisana u Pragu, u srcu Habzbur¹kog carstva. Za jednu od najizvoðenijih Opera ka¾e se: Ne postoji operska kuæa na svetu koja nije napravila svoju adaptaciju i svoju verziju ovog remek-dela.
21/0521h05>21h45 (0x00) ?srp31. Meðunarodna tribina.U fokusu 31. Meðunarodne tribine kompozitora je kamerna muzika, a izvedena su dela stvaralaca iz celoga sveta.srpU fokusu 31. Meðunarodne tribine kompozitora je kamerna muzika, a izvedena su dela stvaralaca iz celoga sveta.
21/0521h45>22h20 (0x00) ?srpDuèiæ i Trebinje: Tragom.©ta bi Trebinje bez Duèiæa, i ¹ta bi Duèiæ bez Trebinja, za koje je u ¹ali govorio, da mu je Dubrovnik predgraðe..srp©ta bi Trebinje bez Duèiæa, i ¹ta bi Duèiæ bez Trebinja, za koje je u ¹ali govorio, da mu je Dubrovnik predgraðe... Pesnik, diplomata, ali i ljubitelj umetnosti, izvrsni znalac, pasionirani kolekcionar, i nadasve - rodoljub i vizionar. Poèetak te prièe o Duèiæu, trebinjskom zadu¾binaru, jeste u Muzeju Hercegovine, u zdanju nekada¹nje austrougarske kasarne, nad sru¹enim i zabetoniranim temeljima drevnih srpskih graðevina. I ni¹ta u ovoj prièi i u ovim dogaðajima, krcatim istorijom, na ovom malenom prostoru starog trebinjskog grada, nije sluèajno. Iz vizije jednog pesnika, koji je voleo i ¾ivot i hercegovaèki kamen, lepota se uselila meðu stara zdanja, darujuæi im posebnost. Povodom dvadesetogodi¹njice osloboðenja Trebinja, 1938, darivao je spomenik "Herojima i muèenicima za slobodu". Sam je pravio skice, oblikovao izgled buduæeg spomenika, a umetnik ga pretoèio u delo koje potvrðuje pobedu dobra nad zlom. Podignut je na mestu gde je tokom Prvog svetskog rata stradalo sedamdeset sedam mladiæa i dve devojke.