Scan date : 03/05/2024 02:34
DayHourType Event Name LangEvent nameShort EventExtended LangExtended Event
03/0500h11>01h00 (0x00) ?srpKulturni centarKami je napisao da ne moramo da èekamo stra¹ni sud, jer se on odr¾ava svakog dana.srpKami je napisao da ne moramo da èekamo stra¹ni sud, jer se on odr¾ava svakog dana. Da li treba da ¾ivimo kao da je svaki dan zaista sudnji? Tarkovski je smatrao da je smisao èestih najava apokalipse duhovno stanje èoveka koji treba da oseæa odgovornost pred sopstvenim ¾ivotom. Apokalipsa je jedna od najstarijih predstava ljudskog roda i uvek je intrigirala umetnike. U savremenoj kulturi je mo¾da prisutnija nego ikada ranije. Umetnici projektuju slike sveta koji nestaje. Posledice prirodnih katastrofa, globalnih ratova, zaraznih bolesti, dolazaka vanzemaljaca, ali i pomahnitalog tehnolo¹kog napretka. Kulturni centar istra¾uje znaèenja apokalipse u savremenoj umetnièkoj produkciji. Za¹to nas ideja o kraju sveta inspiri¹e.
03/0501h00>01h55 (0x00) ?srpTelo gradaDokumentarni muzièki film Telo grada, kreæe se kroz pejza¾e i arhitektonsko nasleðe Nove Kaledonije. Osam koreografa i igraèa istra¾uju osam amblematskih prostora arhipelaga.srpDokumentarni muzièki film Telo grada, kreæe se kroz pejza¾e i arhitektonsko nasleðe Nove Kaledonije. Osam koreografa i igraèa istra¾uju osam amblematskih prostora arhipelaga. Koreograf savremenog plesa, Ri¹ar Digue, hip hop autor Sufijan Karim, plesna trupa VETR koja otkriva tradiciju Kanak naroda i ®ilijen Lebulan¾e, igraè klasiènog baleta ? svi oni imaju svoju prièaju koja ih vezuje za Numeu, glavni grad Nove Kaledonije. To su zatvorske æelije nekada¹nje ka¾njenièke kolonije, crvene obale ve¹taèkog jezera Jate ili èuveno zdanje Hagen. U filmu Telo grada, svaki od igraèa nagla¹ava drugaèije znaèenje konkretne arhitekture i preispituje istorijat i sociolo¹ki karakter, koji ovi prostori zauzimaju u dana¹njem svetu. Jedinstveni koreografski pristup obraæa se svakom gledaocu, jer sistematièno integri¹e moguænost interakcije izmeðu èoveka i grada. Zahvaljujuæi smelom umetnièkom gestu, grad o¾ivljava i postaje aktivni organizam.
03/0501h55>02h15 (0x00) ?srpKrugovi poezijePesnik sna¾ne imaginacije, autor je prièa punih strave i pesama izrazitog sklada i muzikalnosti.srpPesnik sna¾ne imaginacije, autor je prièa punih strave i pesama izrazitog sklada i muzikalnosti. Njegova dela odlikuje stalno suèeljavanje razuma i izvanrazumskih sila. O Pou, o èuvenoj pesmi Gavran i o ostalim delima tog velikog umetnika govore psiholog Bojana ©korc, slikarka Milica Sala¹ki, glumac i reditelj Pol Marej i knji¾evnik Milovan Marèetiæ.
03/0502h05>02h40 (0x00) ?srpVelika iluzijaZabavni, stra¹ni, hrabri, tu¾ni, uzbudljivi, drski, crno-beli, u boji, domaæi, strani, drugaèiji, omiljeni, komercijalni, umetnièki - svi filmovi i sve o filmovima u autorskoj emisiji Sandre Peroviæ.srpZabavni, stra¹ni, hrabri, tu¾ni, uzbudljivi, drski, crno-beli, u boji, domaæi, strani, drugaèiji, omiljeni, komercijalni, umetnièki - svi filmovi i sve o filmovima u autorskoj emisiji Sandre Peroviæ. Emisije o filmu u duhu su tradicije Televizije Beograd. Velika iluzija se na informativan, zabavan, ali i analitièan naèin bavi filmskim aktuelnostima na na¹oj i inostranoj sceni - recentna produkcija, festivali, filmski dogaðaji, vesti, top lista gledanosti. Sadr¾i ekskluzivne sadr¾aje - posvete respektabilnim autorima i intervjue sa eminentnim svetskim i domaæim stvaraocima.
03/0502h40>03h20 (0x00) ?srpTvrðave na DunavuPrva epizoda dokumentarne serije "Tvrðave na Dunavu" nosi naziv Baè.srpPrva epizoda dokumentarne serije "Tvrðave na Dunavu" nosi naziv Baè. Na¹a plovidba brodom "Argus" poèela je od Bezdana, mesta gde Dunav ulazi u Srbiju i zavr¹ila se u Baèu, prièom o kulturnim predelu koji èini: Tvrðava Baè, Franjevaèki samostan, manastir Boðani i turski hamam. Tokom na¹e plovidbe od Bezdana do Baèa upoznali smo se sa najznaèajnijim kulturno - istorijskim i prirodnim vrednostima Baèkog Podunavlja. Narator, glumac, Miodrag Miki Krstoviæ, u ulozi kapetana u penziji, dok pravi makete brodova, seæa se svojih putovanja rekom i prièa nam prièe o Dunavu i sedam tvrðava na njegovim obalama. U prvoj epizodi on prièa o Bezdanu i prvoj betonskoj brani u Evropi, Apatinu i dunavskim èardama, moèvarama i ritovima, rezervatima prirode i retkim biljnim i ¾ivotinjskim vrstama, ali i o starim utvrðenjima i ¾ivotu ljudi na obalama Dunava.
03/0503h20>03h50 (0x00) ?srpUtopijaKroz èetvrtu epizodu serijala ,,Utopija", kao i obièno, plovimo sa Borisom Miljkoviæem i posadom od autoriteta: Je¹om Denegrijem, Lidijom Merenik i Anom Ere¹.srpKroz èetvrtu epizodu serijala ,,Utopija", kao i obièno, plovimo sa Borisom Miljkoviæem i posadom od autoriteta: Je¹om Denegrijem, Lidijom Merenik i Anom Ere¹.
03/0503h50>05h00 (0x00) ?srpFestival u RokamaduruFestival u Rokamaduru eminentni je festival duhovne muzike.srpFestival u Rokamaduru eminentni je festival duhovne muzike. Zahvaljujuæi autentiènom srednjovekovnom okru¾enju saèuvanih katedrala i kapela ovog francuskog grada, publika je u moguænosti da se divi sakralnoj muzici i u¾iva u istoriji dugoj vekovima.
03/0505h00>05h55 (0x00) ?srpGastarbajterske prièeTragikomièna prièa o ljudima koji ¾ive razapeti izmeðu zavièaja i inostranstva, na relaciji Srbija ? Austrija, o njihovoj usamljenosti, begu u magiju i odnosu dru¹tva prema njima.srpTragikomièna prièa o ljudima koji ¾ive razapeti izmeðu zavièaja i inostranstva, na relaciji Srbija ? Austrija, o njihovoj usamljenosti, begu u magiju i odnosu dru¹tva prema njima. Autentièni beèki gastarbajteri uèestvuju u dokumentarnoj drami inspirisanoj romanom Darka Markova, Sumrak u beèkom haustoru.
03/0505h55>06h40 (0x00) ?srp®ivot sa muzikomSerija emisija ®ivot sa muzikom, Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ godinama se emituje.srpSerija emisija ®ivot sa muzikom, Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ godinama se emituje.
03/0506h40>07h10 (0x00) ?srpEkologikaEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.srpEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.
03/0507h10>07h40 (0x00) ?srpEkologikaEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.srpEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.
03/0507h40>08h12 (0x00) ?srpDe fakto artSloboda u delovanju kreativnog duha je neogranièena i neiscrpna, univerzalna kreativna sila.srpOsnovna ideja je filozofska matrica kulture, da kultura predstavlja kolektivni èin èoveèanstva a kao deo kulture umetnost su predstave individualnog rada i afirmacije pojedinca. Elaborirajuæi ove teoretske pretpostavke, vajar i filozof Dragan Radenoviæ u emisiji predstavlja autentièan naèin stvaranja svojih skulptura kompilacijom gotovih predmeta, upotrebom radova drugih autora ili kori¹æenjem legitimnih kiè objekata. Tako ovaj umetnik, klasiènim modelovanjem, stvara novo, jedinstveno umetnièko delo. U tako nastaloj skulpturi èesto je prisutan ekspresivno modelovan gavran Ananda, biæe iz indijske religije i filozofije, koje pamti nastanak sveta. Nakon razgovora u uzavreloj gradskoj atmosferi, Dragan Radenoviæ ugostio je ekipu emisije De facto ART u svom ateljeu na Ciganskom brdu iznad varo¹i Grocka. Okom kamere zabele¾eni su autentièan ambijent i kreativan proces nastajanja umetnièkog dela.
03/0508h12>08h45 (0x00) ?srpBuntBunt je jedna od retkih rok emisija u istoriji RTS-a koja nije izgubila kontinuitet vi¹e od decenije.srpBunt je jedna od retkih rok emisija u istoriji RTS-a koja nije izgubila kontinuitet vi¹e od decenije. Uticaj ove emisije je veliki, kako na formiranje muzièke scene tako i na edukaciju, informisanje i interesovanje publike. Pored nastupa muzièara u¾ivo, u Buntu se prati razvoj muzièkih scena u regionu, kao i de¹avanja u okviru manje ili vi¹e poznatih muzièkih festivala.
03/0508h45>09h35 (0x00) ?srpKamiond¾ije d.o.o.Baji i ®iæi su ukrali kamion. Posle izvesnog vremena prona¹li su ga u kamenolomu, ali moraju da ga ukradu od lopova.srpBaji i ®iæi su ukrali kamion. Posle izvesnog vremena prona¹li su ga u kamenolomu, ali moraju da ga ukradu od lopova.
03/0509h35>10h00 (0x00) ?srpTV Beograd: KaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a koja je sada remasterizovana i pripremljena za ponovno emitovanje.
03/0510h00>10h35 (0x00) ?srpVelika iluzijaZabavni, stra¹ni, hrabri, tu¾ni, uzbudljivi, drski, crno-beli, u boji, domaæi, strani, drugaèiji, omiljeni, komercijalni, umetnièki - svi filmovi i sve o filmovima u autorskoj emisiji Sandre Peroviæ.srpZabavni, stra¹ni, hrabri, tu¾ni, uzbudljivi, drski, crno-beli, u boji, domaæi, strani, drugaèiji, omiljeni, komercijalni, umetnièki - svi filmovi i sve o filmovima u autorskoj emisiji Sandre Peroviæ. Emisije o filmu u duhu su tradicije Televizije Beograd. Velika iluzija se na informativan, zabavan, ali i analitièan naèin bavi filmskim aktuelnostima na na¹oj i inostranoj sceni - recentna produkcija, festivali, filmski dogaðaji, vesti, top lista gledanosti. Sadr¾i ekskluzivne sadr¾aje - posvete respektabilnim autorima i intervjue sa eminentnim svetskim i domaæim stvaraocima.
03/0510h35>11h15 (0x00) ?srpTvrðave na DunavuPrva epizoda dokumentarne serije "Tvrðave na Dunavu" nosi naziv Baè.srpPrva epizoda dokumentarne serije "Tvrðave na Dunavu" nosi naziv Baè. Na¹a plovidba brodom "Argus" poèela je od Bezdana, mesta gde Dunav ulazi u Srbiju i zavr¹ila se u Baèu, prièom o kulturnim predelu koji èini: Tvrðava Baè, Franjevaèki samostan, manastir Boðani i turski hamam. Tokom na¹e plovidbe od Bezdana do Baèa upoznali smo se sa najznaèajnijim kulturno - istorijskim i prirodnim vrednostima Baèkog Podunavlja. Narator, glumac, Miodrag Miki Krstoviæ, u ulozi kapetana u penziji, dok pravi makete brodova, seæa se svojih putovanja rekom i prièa nam prièe o Dunavu i sedam tvrðava na njegovim obalama. U prvoj epizodi on prièa o Bezdanu i prvoj betonskoj brani u Evropi, Apatinu i dunavskim èardama, moèvarama i ritovima, rezervatima prirode i retkim biljnim i ¾ivotinjskim vrstama, ali i o starim utvrðenjima i ¾ivotu ljudi na obalama Dunava.
03/0511h15>11h45 (0x00) ?srpUtopijaKroz èetvrtu epizodu serijala ,,Utopija", kao i obièno, plovimo sa Borisom Miljkoviæem i posadom od autoriteta: Je¹om Denegrijem, Lidijom Merenik i Anom Ere¹.srpKroz èetvrtu epizodu serijala ,,Utopija", kao i obièno, plovimo sa Borisom Miljkoviæem i posadom od autoriteta: Je¹om Denegrijem, Lidijom Merenik i Anom Ere¹.
03/0511h45>12h55 (0x00) ?srpFestival u RokamaduruFestival u Rokamaduru eminentni je festival duhovne muzike.srpFestival u Rokamaduru eminentni je festival duhovne muzike. Zahvaljujuæi autentiènom srednjovekovnom okru¾enju saèuvanih katedrala i kapela ovog francuskog grada, publika je u moguænosti da se divi sakralnoj muzici i u¾iva u istoriji dugoj vekovima.
03/0512h55>13h45 (0x00) ?srpGastarbajterske prièeTragikomièna prièa o ljudima koji ¾ive razapeti izmeðu zavièaja i inostranstva, na relaciji Srbija ? Austrija, o njihovoj usamljenosti, begu u magiju i odnosu dru¹tva prema njima.srpTragikomièna prièa o ljudima koji ¾ive razapeti izmeðu zavièaja i inostranstva, na relaciji Srbija ? Austrija, o njihovoj usamljenosti, begu u magiju i odnosu dru¹tva prema njima. Autentièni beèki gastarbajteri uèestvuju u dokumentarnoj drami inspirisanoj romanom Darka Markova, Sumrak u beèkom haustoru.
03/0513h45>14h30 (0x00) ?srpSabrana dela za klavirSnimak koncerta odr¾anog 2. februara 2021. godine u Kolarèevoj zadu¾bini, kada su nastupili pijanisti Dragana Tepariæ, Vladimir Milo¹eviæ i Vladimir Gligoriæ.srpSavremeni srpski kompozitor Ivan Jevtiæ studirao je na Muzièkoj akademiji u klasi profesora Stanojla Rajièiæa, a potom se usavr¹avao na Pariskom nacionalnom konzervatorijumu za muziku i Visokoj ¹koli za muziku u Beèu kod Alfreda Uhla. Njegova dela izvodili su eminentni muzièki umetnici u gotovo svim zemljama Evrope, Severnoj i Ju¾noj Americi, Rusiji, Japanu i Kini. Godine 2003. izabran je za Dopisnog èlana Srpske akademije nauka i umetnosti.
03/0514h30>15h00 (0x00) ?srpEkologikaEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.srpEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.
03/0515h00>15h30 (0x00) ?srpEkologikaEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.srpEmisija koja za cilj ima popularizaciju ekolo¹kih tema i poveæa ekolo¹ku svest graðana kako bismo svi zajedno dali sve od sebe da saèuvamo ¾ivotnu sredinu.
03/0515h30>16h01 (0x00) ?srpDe fakto artSloboda u delovanju kreativnog duha je neogranièena i neiscrpna, univerzalna kreativna sila.srpOsnovna ideja je filozofska matrica kulture, da kultura predstavlja kolektivni èin èoveèanstva a kao deo kulture umetnost su predstave individualnog rada i afirmacije pojedinca. Elaborirajuæi ove teoretske pretpostavke, vajar i filozof Dragan Radenoviæ u emisiji predstavlja autentièan naèin stvaranja svojih skulptura kompilacijom gotovih predmeta, upotrebom radova drugih autora ili kori¹æenjem legitimnih kiè objekata. Tako ovaj umetnik, klasiènim modelovanjem, stvara novo, jedinstveno umetnièko delo. U tako nastaloj skulpturi èesto je prisutan ekspresivno modelovan gavran Ananda, biæe iz indijske religije i filozofije, koje pamti nastanak sveta. Nakon razgovora u uzavreloj gradskoj atmosferi, Dragan Radenoviæ ugostio je ekipu emisije De facto ART u svom ateljeu na Ciganskom brdu iznad varo¹i Grocka. Okom kamere zabele¾eni su autentièan ambijent i kreativan proces nastajanja umetnièkog dela.
03/0516h01>16h50 (0x00) ?srpKulturni centarKami je napisao da ne moramo da èekamo stra¹ni sud, jer se on odr¾ava svakog dana.srpKami je napisao da ne moramo da èekamo stra¹ni sud, jer se on odr¾ava svakog dana. Da li treba da ¾ivimo kao da je svaki dan zaista sudnji? Tarkovski je smatrao da je smisao èestih najava apokalipse duhovno stanje èoveka koji treba da oseæa odgovornost pred sopstvenim ¾ivotom. Apokalipsa je jedna od najstarijih predstava ljudskog roda i uvek je intrigirala umetnike. U savremenoj kulturi je mo¾da prisutnija nego ikada ranije. Umetnici projektuju slike sveta koji nestaje. Posledice prirodnih katastrofa, globalnih ratova, zaraznih bolesti, dolazaka vanzemaljaca, ali i pomahnitalog tehnolo¹kog napretka. Kulturni centar istra¾uje znaèenja apokalipse u savremenoj umetnièkoj produkciji. Za¹to nas ideja o kraju sveta inspiri¹e.
03/0516h50>17h45 (0x00) ?srpTelo gradaDokumentarni muzièki film Telo grada, kreæe se kroz pejza¾e i arhitektonsko nasleðe Nove Kaledonije. Osam koreografa i igraèa istra¾uju osam amblematskih prostora arhipelaga.srpDokumentarni muzièki film Telo grada, kreæe se kroz pejza¾e i arhitektonsko nasleðe Nove Kaledonije. Osam koreografa i igraèa istra¾uju osam amblematskih prostora arhipelaga. Koreograf savremenog plesa, Ri¹ar Digue, hip hop autor Sufijan Karim, plesna trupa VETR koja otkriva tradiciju Kanak naroda i ®ilijen Lebulan¾e, igraè klasiènog baleta ? svi oni imaju svoju prièaju koja ih vezuje za Numeu, glavni grad Nove Kaledonije. To su zatvorske æelije nekada¹nje ka¾njenièke kolonije, crvene obale ve¹taèkog jezera Jate ili èuveno zdanje Hagen. U filmu Telo grada, svaki od igraèa nagla¹ava drugaèije znaèenje konkretne arhitekture i preispituje istorijat i sociolo¹ki karakter, koji ovi prostori zauzimaju u dana¹njem svetu. Jedinstveni koreografski pristup obraæa se svakom gledaocu, jer sistematièno integri¹e moguænost interakcije izmeðu èoveka i grada. Zahvaljujuæi smelom umetnièkom gestu, grad o¾ivljava i postaje aktivni organizam.
03/0517h45>18h01 (0x00) ?srpKrugovi poezijePesnik sna¾ne imaginacije, autor je prièa punih strave i pesama izrazitog sklada i muzikalnosti.srpPesnik sna¾ne imaginacije, autor je prièa punih strave i pesama izrazitog sklada i muzikalnosti. Njegova dela odlikuje stalno suèeljavanje razuma i izvanrazumskih sila. O Pou, o èuvenoj pesmi Gavran i o ostalim delima tog velikog umetnika govore psiholog Bojana ©korc, slikarka Milica Sala¹ki, glumac i reditelj Pol Marej i knji¾evnik Milovan Marèetiæ.
03/0518h01>18h45 (0x00) ?srpMornarièki specijalciSerija prati privatne i profesionalne ¾ivote èlanova elitne jedinice mornarièkih foka dok treniraju, planiraju i izvr¹avaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih tra¾i.srpSerija prati privatne i profesionalne ¾ivote èlanova elitne jedinice mornarièkih foka dok treniraju, planiraju i izvr¹avaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih tra¾i. D¾ejson Hejz je cenjen i posveæen voða tima èiji porodièni ¾ivot pati zbog njegovog vojnog anga¾mana. Njegov tim ukljuèuje osobe od poverenja: Reja Perija, najdugoveènijeg operativca s kojim se sjajno razume, Sonija Kvina, veoma odanog vojnika ¹arenolike pro¹losti koji se i dalje bori protiv nagona za samouni¹tenjem, i Kleja Spensera, mladog SEAL-ovca druge generacije, nezasitnog poriva i predanosti.
mkdµÔØÝØæÐâÐ Áµ°»¿àØÚÐ×ÝÐ ×Ð ÖØÒÞâØâÕ ÝÐ ÕÛØâÝÐâÐ ÕÔØÝØæÐ ? ¼ÞàÝÐàØçÚØ Ä¾º¸, ßàØÚÐÖãÒÐøüØ ÝØ ÚÐÚÞ âàÕÝØàÐÐâ, ßÛÐÝØàÐÐâ Ø Ø×ÒàèãÒÐÐâ ÝÐøÞßÐáÝØâÕ, ÝÐøàØ×ØçÝØ ÜØáØØ ÚÞØ üÕ ÓØ ÑÐàÐ ÝØÒÝÐâÐ ÔàÖÐÒÐ.mkd¿àØÚÐ×ÝÐ ×Ð ÖØÒÞâØâÕ ÝÐ ÕÛØâÝÐâÐ ÕÔØÝØæÐ ? ¼ÞàÝÐàØçÚØ Ä¾º¸, ßàØÚÐÖãÒÐøüØ ÝØ ÚÐÚÞ âàÕÝØàÐÐâ, ßÛÐÝØàÐÐâ Ø Ø×ÒàèãÒÐÐâ ÝÐøÞßÐáÝØâÕ, ÝÐøàØ×ØçÝØ ÜØáØØ ÚÞØ üÕ ÓØ ÑÐàÐ ÝØÒÝÐâÐ ÔàÖÐÒÐ. ½ÕãáßÕåÞâ ÝÕ Õ ÞßæØøÐ ×Ð ¼ÞàÝÐàØçÚØâÕ Ä¾º¸ ? ÝÐøÕÛØâÝÐâÐ ÁßÕæØøÐÛÝÐ ÕÔØÝØæÐ ÒÞ áÒÕâÞâ. ²Þ ÞÒÐÐ ÐÚæØÞÝÐ ÔàÐÜÐ, ÞÒØÕ ÝÕ×ÐÑÕÛÕÖÛØÒØ Ø ÑÕáâàÐèÝØ ÒÞØÝØ Ø×ÒàèãÒÐÐâ ÒØáÞÚÞ-àØ×ØçÝØ, âÐøÝØ ÜØáØØ ßàÞâØÒ ÝÐÒØÔãÜ ÝÕÒÞ×ÜÞÖÝØ æÕÛØ.
03/0518h45>19h30 (0x00) ?srpAbu Dabi: Tradicija, kultura.Ekipa Redakcije za kulturu i umetnost, kao gost Medija centra Abu Dabija, boravila je u prestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata i snimila emisiju tokom koje æe gledaoci imati prilike da upoznaju.srpEkipa Redakcije za kulturu i umetnost je kao gost Media centra Abu Dabija boravila u prestonici Ujedinjenih arapskih emirata i snimila emisiju tokom koje æe gledaoci imati prilike da upoznaju egzotièan i gostoljubiv arapski svet, neobiènu zemlju i tradiciju, ali i savremeni naèin ¾ivota, kulturu i umetnost u koje se ovde poslednjih godina mnogo ula¾e.
03/0519h30>20h05 (0x00) ?srpDnevnik 2 na znakovnom jezikuPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.srpPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.
03/0520h05>21h05 (0x00) ?srpNeisprièana istorija.U ovoj epizodi istra¾uju se posledice Drugog svetskog rata, Staljinov trud da preuzme kontrolu nad Poljskom i Istoènom Evropom, trud Demokratske stranke da odstrani Henrija Volasa iz predsednièke.srpU ovoj epizodi istra¾uju se posledice Drugog svetskog rata, Staljinov trud da preuzme kontrolu nad Poljskom i Istoènom Evropom, trud Demokratske stranke da odstrani Henrija Volasa iz predsednièke trke 1944. godine i ¹ta je Velika Britanija radila ne bi li saèuvala svoje kolonije.
03/0521h05>22h15 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSSrpska akademija nauka i umetnosti, "najvi¹a nauèna i umetnièka ustanova u Republici Srbiji", 18. novembra 2021. godine, koncertom u Kolarèevoj zadu¾bini obele¾ila je 180 godina postojanja.srpSrpska akademija nauka i umetnosti, "najvi¹a nauèna i umetnièka ustanova u Republici Srbiji", 18. novembra 2021. godine, koncertom u Kolarèevoj zadu¾bini obele¾ila je 180 godina postojanja. Na koncertu su nastupili Simfonijski orkestar Radio-televizije Srbije, pod dirigentskom upravom Dejana Saviæa, kao i violonèelistkinja Maja Bogdanoviæ. Program je sadr¾ao dela srpskih kompozitora, akademika - Isidore ®ebeljan, Du¹ana, Radiæa, Svetislava Bo¾iæa i Ivana Jevtiæa.
03/0522h15>22h55 (0x00) ?srpMira Adanja Polak: EkskluzivnoTaman kada pomislite da su sve prièe o Titu i njegovoj supruzi Jovanki isprièane pojavio se Ðorðe Stojanoviæ koji nikada nikome nije kazivao svoju prièu, a radio je kao lièni krojaè - garderober.srpTaman kada pomislite da su sve prièe o Titu i njegovoj supruzi Jovanki isprièane pojavio se Ðorðe Stojanoviæ koji nikada nikome nije kazivao svoju prièu, a radio je kao lièni krojaè - garderober kod Brozovih od 1970 do 1980. Sa Titom i Jovankom putovao je u preko 50 zemalja. Ðorðe Stojanoviæ napisao je i knjigu svojih seæanja jer rado govori i seæa se mnogih situacija u kojima je pritekao u pomoæ pred neoèekivane susrete Tita sa zvaniènicima i vladarima sveta Tokom mnogobrojnih poseta i putovanja, kada je trebalo hitno zadovoljiti zahteve strogog protokola bilo je dosta situacija u kojima se trebalo snaæi, a ne pogre¹iti. Te detalje mo¾ete èuti samo od onih ljudi koji su skoro nevidljivi, a nalaze se tako blizu onih koji odluèuju. Uvek sam tragala za njima. U ovoj emisiji æete imati prilike da se uverite u savr¹eno sreðene sveske u kojima su zapisana sva uputstva ¹ta se nosi u kojoj prilici i kako se obuæi za posebne ceremonije. Tito je veoma dr¾ao to tog protokola. Kazivanje Ðorða Stojanoviæa je svedoèenje èoveka koji je bio u neposrednoj blizini Tita i Jovanke. Njegova soba u hotelima na putovanjima bila je do njihove. On ih je oblaèio za sve prilike.
03/0522h55>00h11 (0x00) ?srpHiljadu godina supe kombu -.Dokumentarni film o hrani koji prikazuje hiljadugodi¹nju istoriju kombu supe.srpDokumentarni film o hrani koji prikazuje hiljadugodi¹nju istoriju kombu supe. Ova supa je osnovni èinilac japanske kuhinje, a morska alga kombuor, ubrana u severnom moru Hokaida, poznata je kao najbolji sastojak za ovaj bujon. Danas se ova morska alga koristi ne samo u japanskoj tradicionalnoj kuhinji, veæ u zapadnim kuhinjama, pa èak i za èokoladu.
04/0502h15>03h00 (0x00) ?srpAbu Dabi: Tradicija, kultura.Ekipa Redakcije za kulturu i umetnost, kao gost Medija centra Abu Dabija, boravila je u prestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata i snimila emisiju tokom koje æe gledaoci imati prilike da upoznaju.srpEkipa Redakcije za kulturu i umetnost je kao gost Media centra Abu Dabija boravila u prestonici Ujedinjenih arapskih emirata i snimila emisiju tokom koje æe gledaoci imati prilike da upoznaju egzotièan i gostoljubiv arapski svet, neobiènu zemlju i tradiciju, ali i savremeni naèin ¾ivota, kulturu i umetnost u koje se ovde poslednjih godina mnogo ula¾e.
04/0503h00>04h10 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSSrpska akademija nauka i umetnosti, "najvi¹a nauèna i umetnièka ustanova u Republici Srbiji", 18. novembra 2021. godine, koncertom u Kolarèevoj zadu¾bini obele¾ila je 180 godina postojanja.srpSrpska akademija nauka i umetnosti, "najvi¹a nauèna i umetnièka ustanova u Republici Srbiji", 18. novembra 2021. godine, koncertom u Kolarèevoj zadu¾bini obele¾ila je 180 godina postojanja. Na koncertu su nastupili Simfonijski orkestar Radio-televizije Srbije, pod dirigentskom upravom Dejana Saviæa, kao i violonèelistkinja Maja Bogdanoviæ. Program je sadr¾ao dela srpskih kompozitora, akademika - Isidore ®ebeljan, Du¹ana, Radiæa, Svetislava Bo¾iæa i Ivana Jevtiæa.
04/0504h10>04h55 (0x00) ?srpMira Adanja Polak: EkskluzivnoTaman kada pomislite da su sve prièe o Titu i njegovoj supruzi Jovanki isprièane pojavio se Ðorðe Stojanoviæ koji nikada nikome nije kazivao svoju prièu, a radio je kao lièni krojaè - garderober.srpTaman kada pomislite da su sve prièe o Titu i njegovoj supruzi Jovanki isprièane pojavio se Ðorðe Stojanoviæ koji nikada nikome nije kazivao svoju prièu, a radio je kao lièni krojaè - garderober kod Brozovih od 1970 do 1980. Sa Titom i Jovankom putovao je u preko 50 zemalja. Ðorðe Stojanoviæ napisao je i knjigu svojih seæanja jer rado govori i seæa se mnogih situacija u kojima je pritekao u pomoæ pred neoèekivane susrete Tita sa zvaniènicima i vladarima sveta Tokom mnogobrojnih poseta i putovanja, kada je trebalo hitno zadovoljiti zahteve strogog protokola bilo je dosta situacija u kojima se trebalo snaæi, a ne pogre¹iti. Te detalje mo¾ete èuti samo od onih ljudi koji su skoro nevidljivi, a nalaze se tako blizu onih koji odluèuju. Uvek sam tragala za njima. U ovoj emisiji æete imati prilike da se uverite u savr¹eno sreðene sveske u kojima su zapisana sva uputstva ¹ta se nosi u kojoj prilici i kako se obuæi za posebne ceremonije. Tito je veoma dr¾ao to tog protokola. Kazivanje Ðorða Stojanoviæa je svedoèenje èoveka koji je bio u neposrednoj blizini Tita i Jovanke. Njegova soba u hotelima na putovanjima bila je do njihove. On ih je oblaèio za sve prilike.
04/0504h55>05h40 (0x00) ?srpSO Akademije umetnosti Novi.Na obele¾avanju 45 godina postojanja i rada Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, 18. aprila pro¹le godine odr¾an je koncert u Kolarèevoj zadu¾bini.srpNa obele¾avanju 45 godina postojanja i rada Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, 18. aprila pro¹le godine odr¾an je koncert u Kolarèevoj zadu¾bini.
04/0505h40>06h30 (0x00) ?srpBeogradska filharmonijaU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.srpU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.
04/0506h30>07h15 (0x00) ?srpBeogradska filharmonijaNakon prvog dela koncerta iz ciklusa Za zaljubljene, na kojem je Beogradska filharmonija izvela odlomke iz opere Tristan i Izolda Riharda Vagnera, a potom i Pesme Matilde Vezendonk istog.srpNakon prvog dela koncerta iz ciklusa Za zaljubljene, na kojem je Beogradska filharmonija izvela odlomke iz opere Tristan i Izolda Riharda Vagnera, a potom i Pesme Matilde Vezendonk istog kompozitora, drugi deo je bio posveæen muzici Hektora Berlioza. Pomenuti orkestar je pod upravom Fabrisa Bolona izveo instrumentalne stavove Berliozove dramske simfonije sa horom i solistima - Romeo i Julija.
04/0507h15>08h02 (0x00) ?srpSabrana dela za klavirSnimak koncerta odr¾anog 2. februara 2021. godine u Kolarèevoj zadu¾bini, kada su nastupili pijanisti Dragana Tepariæ, Vladimir Milo¹eviæ i Vladimir Gligoriæ.srpSnimak koncerta odr¾anog 2. februara 2021. godine u Kolarèevoj zadu¾bini, kada su nastupili pijanisti Dragana Tepariæ, Vladimir Milo¹eviæ i Vladimir Gligoriæ. Savremeni srpski kompozitor Ivan Jevtiæ studirao je na Muzièkoj akademiji u klasi profesora Stanojla Rajièiæa, a potom se usavr¹avao na Pariskom nacionalnom konzervatorijumu za muziku i Visokoj ¹koli za muziku u Beèu kod Alfreda Uhla. Njegova dela izvodili su eminentni muzièki umetnici u gotovo svim zemljama Evrope, Severnoj i Ju¾noj Americi, Rusiji, Japanu i Kini. Godine 2003. izabran je za Dopisnog èlana Srpske akademije nauka i umetnosti - SANU. Drugi deo koncerta sabranih dela za klavir kompozitora Ivana Jevtiæa, objedinio je dela: Pet deèjih portreta za klavir, ©est prelida, Serbikon tokatu, Svitu igara i Atmosfere.
04/0508h02>08h48 (0x00) ?srpKulturni centarKami je napisao da ne moramo da èekamo stra¹ni sud, jer se on odr¾ava svakog dana.srpKami je napisao da ne moramo da èekamo stra¹ni sud, jer se on odr¾ava svakog dana. Da li treba da ¾ivimo kao da je svaki dan zaista sudnji? Tarkovski je smatrao da je smisao èestih najava apokalipse duhovno stanje èoveka koji treba da oseæa odgovornost pred sopstvenim ¾ivotom. Apokalipsa je jedna od najstarijih predstava ljudskog roda i uvek je intrigirala umetnike. U savremenoj kulturi je mo¾da prisutnija nego ikada ranije. Umetnici projektuju slike sveta koji nestaje. Posledice prirodnih katastrofa, globalnih ratova, zaraznih bolesti, dolazaka vanzemaljaca, ali i pomahnitalog tehnolo¹kog napretka. Kulturni centar istra¾uje znaèenja apokalipse u savremenoj umetnièkoj produkciji. Za¹to nas ideja o kraju sveta inspiri¹e.
04/0508h48>09h40 (0x00) ?srpTelo gradaDokumentarni muzièki film Telo grada, kreæe se kroz pejza¾e i arhitektonsko nasleðe Nove Kaledonije. Osam koreografa i igraèa istra¾uju osam amblematskih prostora arhipelaga.srpDokumentarni muzièki film Telo grada, kreæe se kroz pejza¾e i arhitektonsko nasleðe Nove Kaledonije. Osam koreografa i igraèa istra¾uju osam amblematskih prostora arhipelaga. Koreograf savremenog plesa, Ri¹ar Digue, hip hop autor Sufijan Karim, plesna trupa VETR koja otkriva tradiciju Kanak naroda i ®ilijen Lebulan¾e, igraè klasiènog baleta ? svi oni imaju svoju prièaju koja ih vezuje za Numeu, glavni grad Nove Kaledonije. To su zatvorske æelije nekada¹nje ka¾njenièke kolonije, crvene obale ve¹taèkog jezera Jate ili èuveno zdanje Hagen. U filmu Telo grada, svaki od igraèa nagla¹ava drugaèije znaèenje konkretne arhitekture i preispituje istorijat i sociolo¹ki karakter, koji ovi prostori zauzimaju u dana¹njem svetu. Jedinstveni koreografski pristup obraæa se svakom gledaocu, jer sistematièno integri¹e moguænost interakcije izmeðu èoveka i grada. Zahvaljujuæi smelom umetnièkom gestu, grad o¾ivljava i postaje aktivni organizam.
04/0509h40>10h00 (0x00) ?srpKrugovi poezijePesnik sna¾ne imaginacije, autor je prièa punih strave i pesama izrazitog sklada i muzikalnosti.srpPesnik sna¾ne imaginacije, autor je prièa punih strave i pesama izrazitog sklada i muzikalnosti. Njegova dela odlikuje stalno suèeljavanje razuma i izvanrazumskih sila. O Pou, o èuvenoj pesmi Gavran i o ostalim delima tog velikog umetnika govore psiholog Bojana ©korc, slikarka Milica Sala¹ki, glumac i reditelj Pol Marej i knji¾evnik Milovan Marèetiæ.
04/0510h00>10h45 (0x00) ?srpAbu Dabi: Tradicija, kultura.Ekipa Redakcije za kulturu i umetnost, kao gost Medija centra Abu Dabija, boravila je u prestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata i snimila emisiju tokom koje æe gledaoci imati prilike da upoznaju.srpEkipa Redakcije za kulturu i umetnost je kao gost Media centra Abu Dabija boravila u prestonici Ujedinjenih arapskih emirata i snimila emisiju tokom koje æe gledaoci imati prilike da upoznaju egzotièan i gostoljubiv arapski svet, neobiènu zemlju i tradiciju, ali i savremeni naèin ¾ivota, kulturu i umetnost u koje se ovde poslednjih godina mnogo ula¾e.
04/0510h45>11h11 (0x00) ?srpHumor i satira 1830-1914Beèki kongres (1878), istorijski dogaðaj koji je presudno uticao na sudbinu Srbije i srpskog naroda, zabele¾en je i komentarisan i u satiriènoj ¹tampi.srpBeèki kongres (1878), istorijski dogaðaj koji je presudno uticao na sudbinu Srbije i srpskog naroda, zabele¾en je i komentarisan i u satiriènoj ¹tampi. Æira i Spira su na duhovit i naivan naèin tumaèili taj dogaðaj, odluke i posledice. Dugonja i Puponja su razmatrali situaciju u Bosni i Hercegovini, pratili su i komentarisali izborne i postizborne kombinacije i manipulacije. U emisiji se govori o satiri kao odrazu duha jednog vremena i jedne epohe. Istorièari Danko Leovac i Nemanja Deviæ govore o znaèaju Beèkog kongresa, politièkom i stranaèkom ¾ivotu u Srbiji. Aleksandar Jerkov obja¹njava da je za na¹ identitet i kulturnu istoriju va¾no da razumemo 19. vek, kako se neke stvari ne bi vi¹e ponavljale. Satiriène pesme, koje govore o izbornim prevarama, objavljene u onda¹njim ¹aljivim listovima, komponovane su za ovu seriju i premijerno se izvode.
04/0511h11>12h20 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSSrpska akademija nauka i umetnosti, "najvi¹a nauèna i umetnièka ustanova u Republici Srbiji", 18. novembra 2021. godine, koncertom u Kolarèevoj zadu¾bini obele¾ila je 180 godina postojanja.srpSrpska akademija nauka i umetnosti, "najvi¹a nauèna i umetnièka ustanova u Republici Srbiji", 18. novembra 2021. godine, koncertom u Kolarèevoj zadu¾bini obele¾ila je 180 godina postojanja. Na koncertu su nastupili Simfonijski orkestar Radio-televizije Srbije, pod dirigentskom upravom Dejana Saviæa, kao i violonèelistkinja Maja Bogdanoviæ. Program je sadr¾ao dela srpskih kompozitora, akademika - Isidore ®ebeljan, Du¹ana, Radiæa, Svetislava Bo¾iæa i Ivana Jevtiæa.
04/0512h20>13h00 (0x00) ?srpMira Adanja Polak: EkskluzivnoTaman kada pomislite da su sve prièe o Titu i njegovoj supruzi Jovanki isprièane pojavio se Ðorðe Stojanoviæ koji nikada nikome nije kazivao svoju prièu, a radio je kao lièni krojaè - garderober.srpTaman kada pomislite da su sve prièe o Titu i njegovoj supruzi Jovanki isprièane pojavio se Ðorðe Stojanoviæ koji nikada nikome nije kazivao svoju prièu, a radio je kao lièni krojaè - garderober kod Brozovih od 1970 do 1980. Sa Titom i Jovankom putovao je u preko 50 zemalja. Ðorðe Stojanoviæ napisao je i knjigu svojih seæanja jer rado govori i seæa se mnogih situacija u kojima je pritekao u pomoæ pred neoèekivane susrete Tita sa zvaniènicima i vladarima sveta Tokom mnogobrojnih poseta i putovanja, kada je trebalo hitno zadovoljiti zahteve strogog protokola bilo je dosta situacija u kojima se trebalo snaæi, a ne pogre¹iti. Te detalje mo¾ete èuti samo od onih ljudi koji su skoro nevidljivi, a nalaze se tako blizu onih koji odluèuju. Uvek sam tragala za njima. U ovoj emisiji æete imati prilike da se uverite u savr¹eno sreðene sveske u kojima su zapisana sva uputstva ¹ta se nosi u kojoj prilici i kako se obuæi za posebne ceremonije. Tito je veoma dr¾ao to tog protokola. Kazivanje Ðorða Stojanoviæa je svedoèenje èoveka koji je bio u neposrednoj blizini Tita i Jovanke. Njegova soba u hotelima na putovanjima bila je do njihove. On ih je oblaèio za sve prilike.
04/0513h00>13h45 (0x00) ?srpSO Akademije umetnosti Novi.Na obele¾avanju 45 godina postojanja i rada Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, 18. aprila pro¹le godine odr¾an je koncert u Kolarèevoj zadu¾bini.srpNa obele¾avanju 45 godina postojanja i rada Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, 18. aprila pro¹le godine odr¾an je koncert u Kolarèevoj zadu¾bini.
04/0513h45>14h35 (0x00) ?srpBeogradska filharmonijaU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.srpU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.
06/0500h01>00h30 (0x00) ?srpMetamuzikaPremijera dela Isidore ®ebeljan Konji Svetog Marka bila je u oktobru 2004.srpPremijera dela Isidore ®ebeljan Konji Svetog Marka bila je u oktobru 2004. u Veneciji, u izvoðenju Simfonijskog orkestra "Friuli Venezia Giulija" i dirigenta Kristofa Popena iz Nemaèke, a propraæena je pohvalnim kritikama italijanske ¹tampe.
06/0500h30>01h00 (0x00) ?srpSto godina baleta u Narodnom.U drugoj epizodi nazvanoj ,,Majstor i mu¹karci" videæete i osetiti prièu o Dimitriju Parliæu, najznaèajnijem koreografu svog vremena, ali i baletskom igraèu vrhunskog kvaliteta koji je, zapravo,.srpU drugoj epizodi nazvanoj ,,Majstor i mu¹karci" videæete i osetiti prièu o Dimitriju Parliæu, najznaèajnijem koreografu svog vremena, ali i baletskom igraèu vrhunskog kvaliteta koji je, zapravo, naèinio identitet beogradske igre autentiènim i jedinstvenim.
06/0501h00>01h30 (0x00) ?srpKako misli akademijaOdnos izmeðu uèenika i uèitelja vrlo je delikatan, ponekad skoro kao roditeljski. Divljenje i ljubav, ali i odreðena vrsta sukoba sa uèiteljem, ozbiljan je motiv za svakog uèenika.srpOdnos izmeðu uèenika i uèitelja vrlo je delikatan, ponekad skoro kao roditeljski. Divljenje i ljubav, ali i odreðena vrsta sukoba sa uèiteljem, ozbiljan je motiv za svakog uèenika.
06/0501h30>02h00 (0x00) ?srpTragom Jevreja na BalkanuJevreji su ¾iveli vekovima na teritoriji Balkana, a u Dalmaciji su pronaðeni dokazi o njihovom prisustvu jo¹ u rimsko doba.srpJevreji su ¾iveli vekovima na teritoriji Balkana, a u Dalmaciji su pronaðeni dokazi o njihovom prisustvu jo¹ u rimsko doba. ®eleli smo da prika¾emo kako su izgledali svakodnevni ¾ivot, tradicija i kultura Jevreja na ovim prostorima. Trilogija ,,Tragom Jevreja na Balkanu" snimana je u Srbiji, Dalmaciji i u Sarajevu.
06/0511h50>13h20 (0x00) ?srpDeseti vaskr¹nji koncert.U prelepom ambijentu kripte Hrama Svetog Save, odr¾an je vaskr¹nji koncert 9. aprila 2018. godine.srpU prelepom ambijentu kripte Hrama Svetog Save, odr¾an je vaskr¹nji koncert 9. aprila 2018. godine. Obele¾avajuæi ovaj veliki hri¹æanski praznik, nastupili su Hor Branko iz Ni¹a, Deèji hor Kolibri, Deèji hor RTS, Akademski hor Collegium musicum i hor Beogradski madrigalisti. Brojnim muzièarima na ovom koncertu, pridru¾io se i glumac Neboj¹a Dugaliæ, koji je svojim kazivanjima upotpunio praznièni ugoðaj.
06/0513h20>13h50 (0x00) ?srpUtvrðeni gradoviÈedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB.srpÈedomir Mirkoviæ i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB. Urednik Spomenka Nediæ u deset polusatnih dokumentarnih reporta¾a predstavlja najznaèajnija utvrðenja na RTS 3 emituje serijal Utvrðeni gradovi, stvaran u vreme kada je ©kolski program vodio na¹em prostoru. Druga emisija posveæena je Carièinom gradu, tipiènom ranovizantijskom naselju u blizini Lebana, koje je trajalo manje od jednog veka. Nauèna istra¾ivanja ukazuju na moguænost da je grad zadu¾bina cara Justinijana, da se nalazio u blizini glavnog antièkog puta za Solun i Carigrad i imao va¾an strate¹ki polo¾aj, da bi posle slovenskog osvajanja zamro.
06/0513h50>14h45 (0x00) ?srpDrug MarkoU ovoj epizodi gledaoci æe saznati kakva je bila uloga Aleksandra Rankoviæa u dogovaranju sa Saveznicima zavr¹nih operacija za osloboðenje Jugoslavije; spreèavanju pobune Albanaca na KiM krajem.srpU ovoj epizodi gledaoci æe saznati kakva je bila uloga Aleksandra Rankoviæa u dogovaranju sa Saveznicima zavr¹nih operacija za osloboðenje Jugoslavije; spreèavanju pobune Albanaca na KiM krajem 1944; uni¹tavanju kvislin¹kih snaga zarobljenih u Sloveniji i JVuO na Zelengori u maju 1945. godine i hap¹enju Dr¾e Mihailoviæa.
06/0514h45>15h20 (0x00) ?srpMetamorfozeReditelj Jug Ðorðeviæ potièe iz umetnièke porodice. Njegova majka Radmila Kocevska je glumica ansambla Pozori¹ta Bora Stankoviæ u Vranju. Sestra Emilija bavi se muzikom, Julija vizuelnom umetno¹æu.srpReditelj Jug Ðorðeviæ potièe iz umetnièke porodice. Njegova majka Radmila Kocevska je glumica ansambla Pozori¹ta Bora Stankoviæ u Vranju. Sestra Emilija bavi se muzikom, Julija vizuelnom umetno¹æu. Odrastao je u pozori¹tu, a poèeo da re¾ira kao deèak, u svom dvoro¹tu. Glumci su bili njegovi vr¹njaci, a publika bake iz kom¹iluka.
06/0515h20>16h01 (0x00) ?srpTragPredstavljaju ga kao pisca, novinara, aforistièara, televizijskog urednika, a on je za sebe najvi¹e voleo da ka¾e da je jednostavno sva¹tar.srpPredstavljaju ga kao pisca, novinara, aforistièara, televizijskog urednika, a on je za sebe najvi¹e voleo da ka¾e da je jednostavno sva¹tar. Nema oblasti u kojoj je Du¹an Radoviæ stvarao, a da nije ostavio traga. Navr¹ilo se sto godina otkako je roðen "dobri duh Beograda", kako su nazivali Du¹ka.
06/0516h01>16h30 (0x00) ?srpMetamuzikaPremijera dela Isidore ®ebeljan Konji Svetog Marka bila je u oktobru 2004.srpPremijera dela Isidore ®ebeljan Konji Svetog Marka bila je u oktobru 2004. u Veneciji, u izvoðenju Simfonijskog orkestra "Friuli Venezia Giulija" i dirigenta Kristofa Popena iz Nemaèke, a propraæena je pohvalnim kritikama italijanske ¹tampe.
06/0516h30>17h00 (0x00) ?srpSto godina baleta u Narodnom.U drugoj epizodi nazvanoj ,,Majstor i mu¹karci" videæete i osetiti prièu o Dimitriju Parliæu, najznaèajnijem koreografu svog vremena, ali i baletskom igraèu vrhunskog kvaliteta koji je, zapravo,.srpU drugoj epizodi nazvanoj ,,Majstor i mu¹karci" videæete i osetiti prièu o Dimitriju Parliæu, najznaèajnijem koreografu svog vremena, ali i baletskom igraèu vrhunskog kvaliteta koji je, zapravo, naèinio identitet beogradske igre autentiènim i jedinstvenim.
06/0517h00>17h30 (0x00) ?srpKako misli akademijaOdnos izmeðu uèenika i uèitelja vrlo je delikatan, ponekad skoro kao roditeljski. Divljenje i ljubav, ali i odreðena vrsta sukoba sa uèiteljem, ozbiljan je motiv za svakog uèenika.srpOdnos izmeðu uèenika i uèitelja vrlo je delikatan, ponekad skoro kao roditeljski. Divljenje i ljubav, ali i odreðena vrsta sukoba sa uèiteljem, ozbiljan je motiv za svakog uèenika.
06/0517h30>18h00 (0x00) ?srpTragom Jevreja na BalkanuJevreji su ¾iveli vekovima na teritoriji Balkana, a u Dalmaciji su pronaðeni dokazi o njihovom prisustvu jo¹ u rimsko doba.srpJevreji su ¾iveli vekovima na teritoriji Balkana, a u Dalmaciji su pronaðeni dokazi o njihovom prisustvu jo¹ u rimsko doba. ®eleli smo da prika¾emo kako su izgledali svakodnevni ¾ivot, tradicija i kultura Jevreja na ovim prostorima. Trilogija ,,Tragom Jevreja na Balkanu" snimana je u Srbiji, Dalmaciji i u Sarajevu.
06/0518h00>18h55 (0x00) ?srpKamiond¾ije d.o.o.Na ®iæinom roðendanu, izmeðu ostalih gostiju, nalazi se i brat njegove ¾ene Dare, koji ga nagovara da se anga¾uje kao klovn.srpNa ®iæinom roðendanu, izmeðu ostalih gostiju, nalazi se i brat njegove ¾ene Dare, koji ga nagovara da se anga¾uje kao klovn.
06/0518h55>19h30 (0x00) ?srpTV Beograd: KaravanMilan Kovaèeviæ , autor serijala "Karavan", i Dragan Kuli¹iæ, snimatelj, prepe¹aèili su 1975. godine planinu Grmeè u potrazi za lepim pejza¾ima i zanimljivim prièama.srpMilan Kovaèeviæ , autor serijala "Karavan", i Dragan Kuli¹iæ, snimatelj, prepe¹aèili su 1975. godine planinu Grmeè u potrazi za lepim pejza¾ima i zanimljivim prièama.
06/0519h30>20h05 (0x00) ?srpDnevnik 2 na znakovnom jezikuPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.srpPratite najnovije vesti koje mogu da prate i osobe sa o¹teæenjem sluha, sledi Dnevnik 2 na srpskom znakovnom jeziku.
06/0520h05>21h00 (0x00) ?srpTotal Anatomija.Dokumentarni film "Total: Anatomija ekomanipulacije" pru¾a nam uvid u ekskluzivno istra¾ivanje o ,,Total Enerd¾izu", naftnoj i gasnoj kompaniji, koja se surovo bori da odr¾i svoju hegemoniju u.srpDokumentarni film "Total: Anatomija ekomanipulacije" pru¾a nam uvid u ekskluzivno istra¾ivanje o ,,Total Enerd¾izu", naftnoj i gasnoj kompaniji, koja se surovo bori da odr¾i svoju hegemoniju u svetu u kom klimatska kriza prelazi sve granice i ubrzano postaje alarmantna. Film premijerno prikazuje intervjue sa njenim najveæim struènjacima i izvr¹nim direktorima. Ovaj gigant sa preko 1.000 podru¾nica, koji je izgradio svoje carstvo u 130 zemalja proizvodnjom nafte i gasa, postaje TotalEnergies u 2021. godini, promenom imena i logotipa. Kako naftna kompanija mo¾e odjednom postati kompanija koja proizvodi energiju? Mo¾e li TotalEnergies zaista biti verodostojan igraè u energetskoj tranziciji? Od francuskog sedi¹ta, pa sve do vetro-parkova u Novom Meksiku, ljudi su uvereni da je ova transformacija stvarna. In¾enjeri organizacije Total Enerd¾iz, kao i njen izvr¹ni direktor, uveravaju nas da ovo nije ekomanipulacija i da su na¹a buduænost i buduænost planete sada neraskidivo povezani sa razvojem kompanije. Ali od Teksasa do Ugande, ukljuèujuæi Meksièki zaliv, nafta i gas su i dalje osnovne aktivnosti ove multinacionalne organizacije, ¹to budi sumnje u efikasnost najavljene ekolo¹ke tranzicije koja se sprovodi agresivno i pompezno.
06/0521h00>21h45 (0x00) ?srpTV licaU mesecu kada se obele¾ava Meðunarodni dan deèje knjige go¹æa je Nikoleta Novak, autorka vi¹e od 40 naslova za decu i tenejd¾ere za koje je dobila veliki broj nagrada i priznanja.srpU mesecu kada se obele¾ava Meðunarodni dan deèje knjige go¹æa je Nikoleta Novak, autorka vi¹e od 40 naslova za decu i tenejd¾ere za koje je dobila veliki broj nagrada i priznanja. Ali, njena primarna profesija je dr veterine, a diplomu je nostrifikovala na Kembrid¾u i postala èlan Kraljevskog koled¾a. Jedan dan u ¾ivotu Nikolete Novak poèinje u ambulanti za kardiologiju malih ¾ivotinja gde je govorila o ¾elji da se bavi veterinom od malih nogu, o nekim od najlep¹ih prièa iz prakse koje su bile inspiracija za knjige, o udomljavanju i spa¹avanju ¾ivotinja, kao i tome da se njen ¾ivotni optimizam naslanja na iskustvo u susretima sa mnogim dobrim i po¾rtvovanim ljudima.
06/0521h45>22h35 (0x00) ?srpHavana D' PrimeraVeliki koncert salsa benda sa Kube Havana D' Primera, odr¾an je u beogradskoj Barutani, jula 2019. godine.srpVeliki koncert trenutno najpopularnijeg salsa benda sa Kube Havana D' Primera, odr¾an je u beogradskoj Barutani, jula pro¹le godine. Bend je osnovao Alexander Abreu, harizmatièni mladi kubanski pevaè, ali i vi¹estruko nagraðivani d¾ez trubaè, koga smatraju najsvestranijim kubanskim muzièarem. Stvarajuæi i izvodeæi muziku koja je spoj salse, d¾eza, fanka, afrokubanskog ritma, Abreu je za svoj bend odabrao 16 izvrsnih i uticajnih muzièara.
06/0522h35>23h10 (0x00) ?srpSavremeno tumaèenje srpske.U vreme kada su se odigrali, balkanski ratovi za srpski narod predstavljali su uvod u slavu. Njih je iznela hrabrost pokolenja bez protekcije i patriotizam bez odstupnice.srpU vreme kada su se odigrali, balkanski ratovi za srpski narod predstavljali su uvod u slavu. Njih je iznela hrabrost pokolenja bez protekcije i patriotizam bez odstupnice.
06/0523h10>00h01 (0x00) ?srpVia Militaris - Koridor 10Mnoge politièke partije i pokreti na Balkanu, deklarisali su se kao obnavljaèi starih vrednosti, koje su bile izvor moæi i napretka, a sada¹nja stagnacija, ili nazadovanje, upravo je posledica.srpMnoge politièke partije i pokreti na Balkanu, deklarisali su se kao obnavljaèi starih vrednosti, koje su bile izvor moæi i napretka, a sada¹nja stagnacija, ili nazadovanje, upravo je posledica zaborava ili odustajanja od tih vrednosti.